Kretanje trendova tržišta svjetskog zračnog prometa

//Izvor: Flickr.com

Tržište zračnog prometa predstavlja geografske zone najfrekventnijih kretanja zrakoplova. Ukupni  zračni promet se može podijeliti na prijevoz uskotrupnim ili širokotrupnim zrakoplovima, zbog specifičnosti operacija. Uskotrupni zrakoplovi obično imaju jedan prolaz unutar zrakoplova, time i manji broj sjedala (do 200), no istovremeno troše manje goriva i relativno su manje operativne cijene (troškovi nastali letenjem). Širokotrupni zrakoplovi mogu ponijet veći teret, to su zrakoplovi koji u trupu imaju dva prolaza i bitno veće kapacitete od uskotrupnih. Ovi se zrakoplovi često grade za dulje rute između lokacija na koje putnici često putuju (takozvane zračne luke HUB-ovi, pr. Heathrow (London), Abu Dhabi (Ujedinjeni Arapski Emirati), J.F. Kennedy (New York) i sl.). Uskotrupni se zrakoplovi prvenstveno služe za prijevoz unutar regija, na kraćim udaljenostima. Širokotrupni se zrakoplovi koriste za prijevoz velike količine putnika između velikih svjetskih regija (kontinenata).

Najveća tržišta zračnog prometa

Obzirom na geografsku podijeljenost, definirana su 4 glavne regije u zračnom prijevozu. Široka slika tako obuhvaća tržišta Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog Istoka i Jugoistočne Azije kao žarišta svjetskog zračnog prostora. Rute formirane između navedenih regija imaju svoje specifičnosti i različite stope rasta.

Bliski Istok – Azija

Obzirom na izraziti gospodarsko-ekonomski napredak obiju regija, s jedne strane golemog akumuliranog bogatstva nacija Bliskog Istoka (prodaja nafte) i masovnog prelaska stanovništva Jugoistočne Azije u gornje društvene slojeve (masovni izvoz i proizvodnja), ovo tržište ne samo da je najveće tržište u svijetu, već ima i drugu najveću stopu rasta. Već se i ranije na ovom portalu pisalo o uzletu ovih tržišta te o neprekidnom razvitku infrastrukture u regiji, no pokazatelji iz 2018 godine govore o upravo nevjerojatnom rastu. Naime, broj dostupnih sjedala, odnosno ponude kapaciteta na ovom tržištu je od 2010. godine UDVOSTRUČEN te iznosi oko 62 milijuna sjedala godišnje.

Europa  – Bliski Istok

Četvrto po veličini tržište je ono Europe i Bliskog Istoka. Ipak, tržište je koje ima najveću stopu rasta. od 2010 godine, tržište je povećano za ukupno 2.18 puta. Godišnja stopa rasta u prosjeku iznosi punih 10%, što je u makroekonomskim okvirima i više nego impresivno. Podaci govore kako je za ovakav golemi rast tržišta ponajviše utjecala do tada gotovo nevišena ekspanzija Turkish Airlines-a na zračni prostor Europe, a čemu smo svjedoci i mi u Zagrebu s uvedenim dnevnim letovima za Istanbul.

Europa – Azija

Dvostruko manji rast bilježi tržište Jugoistočne Azije i Europe s prosječnim godišnjim rastom od 4.8%. Premda je 2010 godine ovo tržište bilo najveće, ukupno se u 8 godina povećalo za 1.46 puta i u 2018 godini nudi kapacitete od ukupno 56 milijuna raspoloživih sjedala godišnje.

Sjeverni Atlantik

Prosječni godišnji rast od 2010 godine za tržište između Sjeverne Amerike i Europe iznosi 5.3%, a ukupni kapacitet izražen u raspoloživim sjedalima se povećao za ukupno 1.58 puta i iznosi 58,2 milijuna raspoloživih sjedala godišnje. Ovo je trenutno drugo najveće tržište u svijetu. Obzirom da je ovo jedno od najstarijih tržišta zračnog prometa na svijetu, bitno je istaknuti pomak prijevoznika sa starijih tipova zrakoplova koji su veće cijene eksploatacije (troškova korištenja) na novije zrakoplove koji se koriste drugdje. Ovi troškovi su u određenoj mjeri ograničili rast tržišta u odnosu na druga, novija.

//Izvor: flightglobal.com, aircraft-commerce.com

 

O autoru

Ivica Stepanić
Student četvrte godine zračnog smjera Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, novinar studentskog internet portala prom.com.hr. Širok spektar interesa unutar aktivnosti zračnog prometa, geopolitičkih utjecaja i svjetskih čimbenika ukupnog razvoja industrije.
Close