Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije ističe nedovoljan napredak u poboljšanju sigurnosti na cestama

Izvor: www.intelligenttransport.com

Potrebna je jača mjera u sprječavanju nesreća kako bi se osiguralo smanjenje broja ozljeda i smrtno stradalih osoba u cestovnom prometu.

Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) pokazalo je da broj smrtnih nesreća u cestovnom prometu i dalje raste, s 1,35 milijunom smrtnih slučajeva godišnje.

Globalni statusni izvještaj WHO-a o sigurnosti na cestama 2018, ističe da je naveći broj smrtno stradale djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina uzrokovan cestovnim prometnim nesrećama.

Rizik od smrti u cestovnom prometu i dalje je tri puta veći u niskorazvijenim od onoga u visokorazvijenim zemljama.

“Ovakav broj smrtno stradalih osoba neprihvatljiva je cijena za plaćanje mobilnosti,” naveo je direktor WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus. “Ne postoji izgovor za nedjelovanje. Ovo je problem s dokazanim rješenjima. Ovo je izvješće poziv vladama i partnerima da poduzmu puno više u provedbi tih mjera.”

Globalni statusni izvještaj WHO-a o sigurnosti na cestama 2018, dokazuje da su se, unatoč porastu ukupnog broja smrtno stradalih, stope smrtnosti, u odnosu na veličinu svjetske populacije, stabilizirale u posljednjih nekoliko godina. To upućuje na to da su postojeći napori, uloženi u sigurnost na cestama, u nekim srednje i visokorazvijenim zemljama, ublažili situaciju.

Na globalnoj razini, pješaci i biciklisti čine 26% poginulih u cestovnim prometnim nesrećama.

“Sigurnost na cestama problem je koji ne poprima ni upola pažnje koliko zaslužuje, i to je jedna od sjajnijih prilika za spašavanje života diljem svijeta,” naveo je Michael R. Bloomberg, osnivač i izvršni direktor Bloomberg Philanthropies-a i globalni ambasador WHO-a za nezarazne bolesti i ozljede. “Znamo koje su intervencije učinkovite. Jake politike i provedbe, pametan dizaj cestovnih prometnica te moćne kampanje za podizanje javne svijesti mogu poštedjeti milijune života tijekom narednih desetljeća.”

Postizanje napretka treba uvelike pripisati boljem zakonodavstvu vezanim uz prebrzu vožnju, vožnju u pijanom stanju te neupotrebljavanje sigurnosnih pojaseva, motociklističkih kaciga i dječjih sjedalica, sigurnija infrastruktura kao što su pločnici i trake za bicikliste, poboljšani standardi za vozila koji zahtijevaju elektroničku kontrolu stabilnosti i napredno kočenje te pojačana zaštita nakon prometnih nesreća.

U Izvješću se navodi kako su ove mjere doprinijele smanjenju smrtnih nesreća u cestovnom prometu u 48 srednje i visokorazvijenih zemalja. Međutim, niti jedna niskorazvijena zemlja nije pokazala smanjenje ukupnog broja smrtnih nesreća, zbog nedostatka ovakvih mjera sigurnosti.

Stoga, rizik od smrti u cestovnom prometu i dalje je tri puta veći u niskorazvijenim od onoga u visokorazvijenim zemljama. Stope smrtnosti najviše su u Africi (26,6 na 100 000 stanovnika) i najniže u Europi (9,3 na 100 000 stanovnika). S druge strane, od prethodnog izdanja Izvješća, tri regije svijeta prijavile su pad stope smrtnosti u cestovnom prometu: Sjeverna i Južna Amerika, Europa i zapadni Pacifik.

Varijacije smrtnih nesreća odražavaju i tip sudionika u cestovnom prometu. Na globalnoj razini, pješaci i biciklisti čine 26% poginulih u cestovnim prometnim nesrećama, od toga se 44% odnosi na Afriku, a 36% na istočni Mediteran. Motociklisti i putnici čine 28% poginulih u cestovnim prometnim nesrećama, ali je udio u nekim regijama veći od, npr. 43% u jugositočnoj Aziji i 36% na zapadnom Pacifiku.

Izvor: intelligenttransport.com

Close