Giganti pomorskog kontejnerskog transporta

Uplovljavanje kontejnerskog broda tvrtke APL u luku Hamburg / Autor: István Szloboda

Poznato je da današnji brodovi za prijevoz kontejnera raspolažu enormnim kapacitetima. Bez kontejnerizacije globalizacija ne bi bila ono što je danas. Razvojem industrije na globalnoj razini povećali su se zahtjevi za većim kapacitetima prijevoznih sredstava, a tržište prijevoza u pomorskom kontejnerskom transportu postalo je izričito dinamično. Odgovori velikih kompanija na rastuće zahtjeve tržišta upravo su mega-brodovi koji danas iznenađuju kako veličinom tako i kapacitetom.

MSC OSCAR

MSC Oscar trenutno je najveći kontejnerski brod kapaciteta 19.224 TEU-a (TEU – Twenty Feet Equivalent Unit = 20-stopni kontejner). Prvi je u seriji od najavljenih dvadeset brodova istog volumena pomorske kompanije MSC (Mediterranean Shipping Company). Titulu je preuzeo u siječnju 2015. prestigavši dotadašnjeg rekordera CSCL Globe kapaciteta 19.100 TEU-a. Brod je nazvan Oscar po sinu Diega Apontea, predsjednika i izvršnog direktora tvrtke MSC (sjedište: Švicarska). Dugačak je 395.4 m, pune nosivosti 197,362 t može primiti posadu do maksimalno 35 članova. Izrađen je u Južnoj Koreji (tvrka Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering (DSME)) za nevjerojatnih 170 milijuna dolara.

Izvor: new.abb.com

Izvor: new.abb.com

Volumen ovakvih brodova pomaže smanjivanju troškova i emisija CO2 budući da se ista količina kontejnera prevozi na jednom umjesto dva broda manjih kapaciteta. No, kako je navedeno u razgovoru predsjednika MSC-a, Diega Apontea za CNN problem je infrastruktura luka diljem svijeta. Naime, MSC Oscar kao i drugi brodovi serije istog kapaciteta imaju gaz do 16 m što predstavlja problem uplovljavanja u većinu svjetskih luka, naročito u Americi. Navedeno je kako tek 15 pristaništa u svijetu može primiti brodove tolikih kapaciteta.

DINAMIKA I RAZVOJ TRŽIŠTA

Izvor: www.maersk.com/Dovoljno je vratiti se u 1956. godinu kada je brod SS Ideal X s tek 58 kontejnera prvi puta pušten u plovidbu – pojam tadašnje „moderne“ industrije. Od tada je volumen brodova na globalnoj razini rastao. Trend povećavanja kapaciteta kontejnerskih brodova posebno je bio izražen krajem 90-tih. Prisutan je i danas. Tek nekoliko godina unazad, 2013. i 2014., na listi 100 najvećih kontejnerskih brodova svijeta prvih šest mjesta zauzimali su brodovi danske kompanije Maersk Line kapaciteta 18.270 TEU-a. Ova serija poznata je pod nazivom Maersk Triple E i često je spominjana u svijetu pomorskog transporta. Važna karakteristika ovih teretnih brodova, baš kao i trenutno vodećih MSC-ovih divova, jest širina (najčešće do 59 m) koja igra glavnu ulogu kada se radi o prolazu kroz kanale. Većina brodova takvog tipa ne može proći kroz Panamski kanal zbog čega imaju naziv Post-Panamax. Završetkom proširenja Panamskog kanala i to će se promijeniti. Prolazak kroz Sueski kanal uglavnom ne predstavlja problem.

David Trozer jednom je prilikom rekao kako su na putu prema svjetskim morima „behemoti“ od 24.000 TEU jedinica.

Nešto prije dolaska MSC-ovih giganata na scenu vodeću ulogu na kratko su preuzeli konkurenti s Istoka. Krajem 2014. i početkom 2015. kineski linijski operater CSCL (China Shipping Container Lines) lansirao je na relaciju Azija-Europa seriju od pet brodova s mogućnošću prijevoza 19.100 TEU-a i tako prestigao Maerskovu Triple E seriju. Na čelu CSCL serije već je spomenuti bivši leader CSCL Globe. Kompanije koje su u ravnopravnoj utrci u volumenu s navedenim brodarima (17.000 – 19.000 TEU) su francuski CMA CGM i arapski UASC s najavljenih šest brodova 18.800 TEU-a i jedanaest brodova 15.000 TEU-a. Inauguracija visoko-tehnološkog Bougainville-a, trenutno najvećeg broda (18.000 TEU) pod francuskom zastavom, događaj je koji je oblježio protekle mjesece:

Trenutno kruže glasine kako su u najavi brodovi za prijevoz kontejnera kapaciteta preko 20.000 TEU jedinica, no konkretnih podataka nema. David Trozer, menadžer za kontejnerski segment u Lloyd’s Register jednom je prilikom rekao za portal Shipping Watch kako su na putu prema svjetskim morima „behemoti“ od 24.000 TEU jedinica. Vrijeme će pokazati radi li se stvarno o novom nadolazećem skoku na tržištu ili tek o pukoj ambiciji.

Pojedine specifikacije i rute plovidbe brodova možete vidjeti i pratiti u realnom vremenu na stranici Marine Traffic.

LUKA RIJEKA KAO DOMAĆIN

Uloga luke Rijeka u akviziciji ovih teretnih brodova dobiva sve veću notu. U veljači 2015. godine uplovio je najveći kontejnerski brod ikad zabilježen u Rijeci. Gerda Maersk, dužine 367 m i kapaciteta 10.150 TEU-a, ne pripada klasi E i nije veliko ime na svjetskoj sceni, ali za luku Rijeka je korak prema naprijed. Njezin prethodnik bio je CMA CGM Cendrillon (8.469 TEU jedinica) dužine 334 m koji je u kontejnerski terminal Brajdica uplovio u svibnju 2014. godine.

Dva trenutno najveća saveza svjetskih brodara nude direktni servis prema Rijeci na tjednoj bazi. Radi se o savezu 2M (MSC i Maersk) čiji brodovi nude kapacitete 9.650 – 11.300 TEU-a i savez Ocean Three (CMA CGM, CSCL, UASC) čiji brodovi imaju kapacitet uglavnom 5.670 TEU-a. Indirektne tzv. feeder servise (pretovar na manje brodove) prema luci Rijeka nude: Evergreen i COSCO preko luke Piraeus u Grčkoj, MSC preko luke Gioia Tauro u Italiji, Hapag Lloyd preko luke Port Said (Egipat) i Maersk preko luke Algeciras (Španjolska).

Navedene kompanije jačaju usluge linijske plovidbe ulaganjem u logističke sektore, a proizvođači cijene kada terminali kroz koje njihova roba prolazi nude usluge koje participiraju u proizvodnji odnosno doradi robe. Produbljivanjem riječkog terminala Brajdica (14 m), boljom željezničkom infrastrukturom i ulaganjem u logistički sektor u luci Rijeka svakako bi se mogla povećati mogućnost “posjete” još ponekog “diva” sa svjetskih mora.


O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close