Upoznajte organizaciju koja mijenja prijevoz željeznicom u Hrvatskoj

Autor: Ante Klečina

Svi smo svjesni stanja prometnog sustava u Republici Hrvatskoj. Dugo godina se puno novaca ulagalo u cestovni promet, točnije autoceste, a gotovo ništa u ostale vrste prometa. To je dovelo do trenutnog stanja da u upravo tim ostalim vrstama prometa imamo vozni park star i po 40 godina, dugo godina nije ulagano u infrastrukturu i dr. Time je u pitanje dovedena konkurentnost ostalih vrsta prometa cestovnom. Dakako neulaganjem se smanjila kvaliteta usluga u teretnom i putničkom prijevozu, posebice željezničkom. Za putnike su svi prestali mariti što je nakon 15-ak godina rezultiralo time da putnici više ne vjeruju vlaku kao prijevoznom sredstvu.

“Želimo povećati informiranost javnosti o željezničkom prometu u Republici Hrvatskoj, te da građanima željeznički promet postane poželjan izbor kako za transport dobara, tako i za putovanja“

2008. godine je osnovan Savez za Željeznicu. Nevladina i neprofitna organizacija nastala iz Sindikata željezničara Hrvatske. SZŽ ima preko 30 članova(pravnih osoba), a neki od njih su: Fakultet prometnih znanosti, HŽ Cargo, TŽV Gredelj, Končar KEV, HŽ Infrastruktura, Luka Šibenik, Luka Split i drugi. Sa svim članicama, SZŽ od svog početka usko surađuje na raznim projektima o kojima ćemo nešto više u nastavku. Valja spomenuti da je Savez od početka svoga postojanja zaposlio nekoliko inženjera prometa, voljnih rada i učenja koji danas rade na mnog priznatim projektima.

Mobilnost građana s primjerima iz Varaždinske županije

Jedan od brojnih projekata SZŽ je i “Mobilnost građana s primjerima iz Varaždinske županije“. Ovim projektom SZŽ je pokušao objasniti važnost integriranog prijevoza putnika(IPP) koji je u drugim zemljama itekako razvijen. Tijekom projekta je napravljen i sporazum o uvođenju IPP-a u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji(2010. godina). U sklopu sporazuma, napravljen je niz temeljitih istraživanja prijevozne ponude i potražnje i ponude u putničkom prijevozu obje županije. Upravo taj projekt znanstveno su potpomogli Fakultet prometnih znanosti te Fakultet organizacija i informatike iz Varaždina. U radu stu također navedeni primjeri dobre prakse u susjednim nam državama te je time pokazano kako je IPP dobar i održiv model prijevoza.

Autor: Ante Klečina

Autor: Ante Klečina

Revitalizacija industrijskih kolosijeka

Svi znamo da veliku ulogu u svakom gospodarskom sustavu igra upravo prometna povezanost i položaj. U željezničkom prometu, vezu između željezničkog sustava i industrije tvore industrijski kolosijeci. U Republici Hrvatskoj je 2005. godine bilo ukupno 364 industrijska kolosijeka od čeka su 73 bila zatvorena. Velika većina preostalih kolosijeka je u jako lošem stanju. Radi takvog stanja SZŽ je napisao rad “Revitalizacija industrijskih kolosijeka“ u kojemu je objašnjena problematika ind. kolosijeka u Republici Hrvatskoj. Neki su industrijski kolosijeci detaljno opisani i može se vidjeti statistika prevezenog tereta unazad nekoliko godina. Naravno, na kraju je ponuđeno je 5 modela kojima bi se postojeći industrijski kolosijeci obnovili i na mjestima gdje ne postoje a postoji blizina željezničke pruge, izgradili novi. Naime, sama izgradnja industrijskog kolosijeka je velika infrastrukturna investicija(1 km ind. Kolosijeka = cca. 6 mil. Kuna) te su s toga ponuđeni i modeli državnih subvencija.

USEMobility – EU projekt

SZŽ je partner u međunarodnom istraživačkom projektu USEmoblitiy kojeg financira Europska Unija iz fonda FP7. USEmobility čini:

  • Istražuje što građane motivira na prelazak na ekološki prihvatljive vidove prijevoza
  • Surađuje s putničkim i potrošačkim udrugama u cilju razvitka koncepata za multimodalnu mobilnost europskih građana
  • Podržava ekološki prihvatljivije vidove prijevoza u Europi i podržava „zelene“ europske prijevozne politike

ACROSSEE – EU projekt

Savez za Željeznicu ponuprovni je partner i na ovom projektu. Projekt je također financiran iz fonda FP7. Ovaj projekt ima za cilj detektirati tzv. „uska grla“ u međunarodnom željezničkom tranzitu roba na području srednje i jugoistočne Europe, te zatim dati jasne smjernice kako taj promet olakšati i ubrzati. Niz akcija koje će projekt na kraju svih istraživanja predložiti bi trebale omogućiti smanjenje čekanja na granicama i pojednostaviti dokumentaciju. Projekt bi također trebao predložiti dodatne željezničke pravce koje je na području jugoistočne Europe potrebno priključiti na TEN-T mrežu europskih prometnih koridora. U projektu sudjeluje ukupno 28 partnera iz 13 zemalja.

Zadovoljstvo svih korisnika usluga željezničkog prometa

Svrha pisanja ovog članka je da upravo Vas kolege i studente motiviramo i pokažemo da se u Hrvatskoj radi na mnogo prometnih projekata i da vas upoznamo sa radom Saveza. Time Vas želimo potaknuti da sami istražujete i učite. O projektima Saveza za željeznicu možemo napisati cijelu knjigu, a više o njima možete čitati na Internet stranicama SZŽ.

Savez za željeznicu možete pratiti i na Facebooku.

O autoru

Marin Dokoza
Magistar željezničkog prometa, entuzijast i ljubitelj željeznice. Zanimaju ga područja održive mobilnosti, željezničkog prometa i urbanog prometnog planiranja.
Close