Stakleni disk mogao bi nadživjeti čovječanstvo

Znanstvenici sa sveučilišta u Southamptonu napravili su veliki korak naprijed u razvoju digitalne pohrane podataka koji su sposobni za preživljavanje milijardama godina.

Pomoću  nanostrukturnog stakla,  znanstvenici su razvili stakleni disk na koji se pohranjuju petodimenzionalni digitalni podaci. Za zapisivanje podataka na disk koristili su femtnosekundni laser koji proizvodi izuzetno kratke i intenzivne impulse svjetlosti. Datoteka je zapisana u tri sloja nanostrukturnih točkica odvojenih pet mikrometara (milijunti dio metra). Zbog nanostrukture promijeni se način na koji svjetlost putuje kroz staklo, modificira polarizaciju svjetlosti koja se tada može pročitati kombinacijom optičkog mikroskopa i polarizatora, slično kao što je kod  polariziranih sunčanih naočala.

Pohrana omogućuje neviđene osobine uključujući kapacitet od 360 TB, toplinsku stabilnost do 1000 °C i gotovo neograničen vijek trajanja na sobnoj temperaturi (13,8 milijardi godina na 190 °C). Ovaj napredak otvara novu eru vječnog arhiviranja podataka. Kao vrlo stabilan i siguran oblik prijenosne memorije, tehnologija može biti vrlo korisna za organizacije s velikim arhivama, kao što su nacionalni arhivi, muzeji i knjižnice.

Tehnologija je prvi put eksperimentalno dokazana 2013. godine kada je digitalna kopija tekstualne datoteke veličine 300 kb uspješno zabilježena u 5D.

unesco

Neki glavni dokumenti iz ljudske povijesti već su pohranjeni na stakleni disk, kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Biblija kralja Jamesa i Magna Carta. Ove digitalne kopije mogle bi nadživjeti ljudsku rasu. Kopija Opće deklaracije o ljudskim pravima kodirane za 5D pohranu podataka nedavno je predstavljena UNESCO-u na Međunarodnoj godini svjetlosti u Meksiku.

Profesor Peter Kazansky sa sveučilišta u Southamptonu kaže: “Uzbudljivo je da smo stvorili tehnologiju za očuvanje dokumenata i informacija koje možemo pohraniti za buduće generacije. Ova tehnologija može osigurati posljednji dokaz naše civilizacije: sve što smo naučili neće biti zaboravljeno”.

Tim znanstvenika je sada u potrazi za poslovnim partnerima za daljnji razvoj i komercijalizaciju ove revolucionarne nove tehnologije.


Izvor: southampton.ac.uk

Izvor fotografija: southampton.ac.uk 

 

O autoru

Vlatka Mišić
Magistrica informacijsko komunikacijskog prometa na Fakultetu prometnih znanosti. Područje interesa: sigurnost informacijsko komunikacijskih sustava, otkrivanje ranjivosti pojedinih sustava te forenzička analiza mobilnih terminalnih uređaja
Close