Novi vlakovi za HŽ Putnički prijevoz proizvedeni u Končaru

Više od 10 godina priča se o novim vlakovima koji će biti proizvedeni u Hrvatskoj za domaćeg željezničkog državnog prijevoznika HŽ Putnički Prijevoz (HŽ PP). Nakon što je uspio projekt Crotram, projekt proizvodnje 140 novih tramvaja za grad Zagreb, uspješno se provodi i projekt Crotrain, gradnja novih vlakova za domaćeg željezničkog prijevoznika. Ova dva megaprojekta u Hrvatskoj su omogućila brojna radna mjesta, potencijalnu mogućnost konkuriranja domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu i sl. Proizvodnja vlakova u svijetu je isto kao i proizvodnja automobila – ne zna i nije u mogućnosti svatko napraviti vrhunski proizvod takve kategorije. Naša se relativno mala država može pohvaliti sa čak dvije tvornice željezničkih vozila – Gredelj i Končar. Upravo te dvije firme u suradnji s nekoliko manjih kompanija izabrane su za proizvodnju prototipova regionalnog i prigradskog elektromotornog vlaka te regionalnog vlaka s dizelskim motorom. Taj projekt je i uspješno proveden. Isporučena su sva tri vlaka koji su prošli sva potrebna ispitivanja. Ta su ispitivanja bila nužna zbog dobivanja dozvola i atesta za daljnju serijsku proizvodnju koje mora imati svaki proizvod. Za razliku od Končarevih elektromotornih vlakova, vlak s dizelskim motorom kojeg je proizveo Gredelj, nažalost nije odabran za serijsku proizvodnju. Uz to je Končar izabran za razvoj i serijsku proizvodnju dodatnog vlaka s dizelskim motorom.

Novi vlakovi serijske proizvodnje razlikuju se od prototipova

Zašto su nam potrebni novi vlakovi?

Zbog čega nam trebaju novi vlakovi, ili bolje postavljeno pitanje, hoće li nam se oni isplatiti? Za ovo pitanje postoji vrlo kratak odgovor – DA, a sada ćemo objasniti i zašto. Hrvatske željeznice svoj vozni park nisu obnavljale još od vremena Jugoslavije. Osim nabave nagibnih vlakova, koji jedno vrijeme gotovo i nisu prometovali, i repariranja i moderniziranja putničkih vagona, nije bilo investiranja u vozni park. Neke studije ističu da je prosječna starost željezničkih vozila u Hrvatskoj između 25 i 35 godina, dok je stanje u europskim prijevozničkim kompanijama oko 15 godina. Stari vlakovi imaju i velike troškove u svakom smislu. Stara tehnologija, relativno teški vlakovi, velika potrošnja električne energije, neodrživi sustavi u vlaku, slabije ubrzanje i ostalo, utječu na te troškove pa se s vremenom oni samo još dodatno povećavaju. Plan za poboljšanje voznog parka HŽ PP-a je da se uz modernizaciju postojećih pribavi i što veći broj novih vlakova. To uvelike povećava kvalitetu usluge prijevoza i smanjuje operativne troškove.

Prednosti novih vlakova

Novi vlakovi, kao što je već spomenuto, donijet će mnoge koristi za putnike i HŽ PP. Moderan interijer koji je privlačan za korisnike, klima uređaji za hlađenje ljeti, sustavi grijanja za zimske dane, smanjenje buke u putničkom prostoru, informacijski sustavi koji putnicima daju informacije o putovanju, pomagala za osobe s invaliditetom, samo su dio noviteta. Prvi je puta ugrađeno podno grijanje koje kvalitetnije zagrijava putnički prostor. Prednosti koje će smanjiti operativne troškove su sljedeće: mogućnost brzog i jednostavnog spajanja do tri garniture (garnituru čini vagon sa vlastitim pogonom čvrsto spojen s ostalim vagonima) u vlak, niska potrošnja električne energije zbog modernijih elektromotora, mogućnost rekuperacije električne energije (mogućnost povrata električne energije, proizvedene tijekom kočenja, u električnu mrežu), veća otpornost na ekstremne vremenske uvjete, jednostavnije održavanje vagona i sl. Neke prednosti bit će objašnjene u nastavku članka.

Vrijednost izgradnje je 1,63 milijarde kuna

Kako je krenula izgradnja novih vlakova?

Početkom 2014. godine Končar KEV i HŽ Putnički prijevoz potpisuju ugovor o gradnji 44 motorna vlaka u vrijednosti 1,63 milijarde kuna. Dogovorena je izgradnja 32 elektromotorna vlaka od kojih je 16 za gradsko-prigradski i 16 za regionalni promet + 12 vlakova s dizelskim motorom. Predviđeno je zapošljavanje 3000 ljudi u sklopu projekta. Nakon samo godinu dana od potpisivanja ugovora, iz proizvodnog pogona Končar KEV na zagrebačkom Jankomiru počeli su izlaziti novi vlakovi. Prvi vlak serije 6 112 002 uspješno je obavio testnu vožnju koju prolaze svi vlakovi. Svi vlakovi iz serijske proizvodnje razlikuju se od prototipova uglavnom samo u unutarnjem uređenju.

Foto: Marin Dokoza

Posjet tvornici Končar KEV

Istražujući temu ovoga članka, posjetili smo proizvodni pogon tvrtke Končar. Pogon se nalazi u zagrebačkom Jankomiru gdje je i sjedište tvrtke. Tamo se, osim sklapanja i proizvodnje, izvodi i projektiranje i testiranje. Sve je povezano kolosijecima koji Končar spajaju s ostatkom željezničke mreže. U sklopu pogona nalazi se nekoliko hala u kojima se vrši sklapanje, lakiranje, testiranje, ugrađivanje opreme, skladištenje dijelova i materijala i dr. Zanimljivo je da je za izgradnju jednog vlaka potrebno 4 mjeseca rada. Paralelno se radi na više vlakova istovremeno. Prvi dio procesa je dolazak gotovih konstrukcija (kostura / sanduka) vagona koji se proizvode u Čakovcu i Šibeniku. Konstrukcije se dopremaju posebnim tegljačima. Svaki kostur se izolira i u njega se ugrađuju oplate, prozori, podovi s podnim grijanjem, kanalice za kabele, klima uređaji i svi ostali sklopovi.

Izvor: Končar KEV

Na zasebnom se dijelu sklapaju okretna postolja koja se u kasnijim točkama procesa sklapaju sa sandukom. Zatim se dodaju preostali dijelovi. Nakon što je cijeli vlak sklopljen, slijedi ispitivanje.

Testiranje vlakova

Svaki vlak obavlja testnu vožnju na dionici Zagreb – Tovarnik – Zagreb zbog raznih testiranja sustava na vlaku. Ovakvo vozilo sastoji se od stotina sustava i podsustava koji međusobno moraju raditi savršeno da bi se ostvarile najbolje performanse. Osim testnih vožnja, vlak prolazi i razna ispitivanja prije same vožnje. U procesu sklapanja vlakova, svaka se komponenta testira zasebno prije ugradnje. Nakon što je ugrađena, komponenta se testira kao cjelina zajedno s ostalim dijelovima. Primjerice, okretna postolja na novim vlakovima klasičnog tipa i postolja tipa Jacobs sagrađena su od više komponenata poput opruga, kolnih slogova, elektromotora, prijenosnika snage i sl. Svaka od tih komponenata opterećena je određenom silom ili je na neki drugi način testirana da bi se odredilo njeno „ponašanje“. Nakon što se dobije gotovo postolje ono se u posebno konstruiranom uređaju opterećuje silama koje simuliraju težinu vagona. Ovim testiranjem dobivaju se podaci koji nam govore kako se ponašaju opruge u postolju i je li sve sklopljeno kako treba. Kada se postolje ugradi u vlak, ponovno slijedi testiranje. Na taj se način iste komponente testiraju više puta što smanjuje mogućnost pogreške.

Cijeli članak možete pročitati u novom broju besplatnog studentskog časopisa PROM.

O autoru

Marin Dokoza
Student željezničkog prometa. U slobodno vrijeme se bavi trainspottingom. Zanimaju ga područja željezničkog prometa i prometnog planiranja.
Close