Testiran Hyperloop One, futuristički koncept Elona Muska!

Izvor: youtube printscreen, hyperloop-one.com

Ako ste mislili da su Tesle počele mijenjati svijet, još jedan koncept Elona Muska mogao bi vas dodatno iznenaditi. Elon Musk, izumitelj i vlasnik sada već svima poznatih kompanija Tesla i SpaceX prije nekoliko je godina osmislio novi koncept javnog prijevoza – Hyperloop, a njegov prototip upravo je prošao prvu testnu fazu.

Hyperloop One uspješno je testiran 11.5.2016. u pustinji američke savezne države Nevade. Radi se o kapsuli koju pogoni elektromagnetski motor kroz zatvorenu poluvakumiranu cijev. Kapsula je testirana na otvorenoj tračnici brzinom od 160 km/h unutar 2 sekunde vožnje.

Testiranje provodi istoimena tvtka Hyperloop One sa sjedištem u Los Angelesu koja je sakupila 80 milijuna dolara za razvoj projekta i ima preko 150 zaposlenih. Bivši naziv tvrtke je Hyperloop Technologies, ali je promijenjen zbog česte zabune s njezinom konkurencijom, tvrtkom Hyperloop Transportation Technologies, koja također najavljuje testiranje ove tehnologije na relaciji Bratislava –Beč –Budimpešta.

Zamislite futuristički vlak koji putuje od LA-a do San Francisca ili od Londona do Edinburga ispod 30 minuta! Ljudi bi mogli raditi u jako udaljenim gradovima i tržište rada bi se uvelike promijenilo.

Kada je 2012. u Kaliforniji Musk počeo razvijati svoju ideju prvo je razmišljao o konceptu „petog moda transporta“ kojeg je tek kasnije nazvao Hyperloop. Inspiracija za ime je jednostavna. Loop je engleski naziv za petlju ∞ odnosno u ovom slučaju zatvorenu pneumatsku cijev kroz koju se kreću transportne jedinice – kapsule, a prefiks hyper označava hipersoničnu brzinu tih kapsula koju si je Elon vizionirao. Kapsule se kroz cijevi kreću pogonjene linearnim indukcijskim motorom i kompresorima za zrak.

Izvor: YouTube printscreen

Nekoliko karakteristika koje je Elon smatrao bitnima u svojoj hipotetskoj verziji su sljedeće: otpornost na bilo kakve vremenske uvjete, kapsule koje se ne mogu sudariti, duplo veće brzine od klasičnog mlaznog pogona, niski energetski zahtjevi i dostupnost potrebne energije za 24-satni pogon.

Prvi koncept Hyperloopa izdan je u javnom dokumentu u kolovozu 2013. godine i obuhvaćao je upravo rutu Los Angeles – San Francisco Bay Area (560 km) koja je većinskim dijelom paralelna s autocestom Interstate 5. Preliminarna analiza ukazala je kako bi na toj ruti očekivano putovanje moglo biti 35 minuta, što znači da bi se putnici prevozili prosječnom brzinom od 970 km/h, dok bi maksimalna brzina iznosila 1.200 km/h. Troškovi koncepta putničke verzije tada su procijenjeni na 6 milijardi američkih dolara.

Ono što je bitno za napomenuti da je Muskov koncept potpuno otvoren javnosti – open sourced projekt, što znači da svi zainteresirani mogu sudjelovati u njegovom razvoju i izgradnji.

Rob Lloyd, izvršni direktor Hyperloop One tvrtke najavio je kako bi prve aplikacije Hyperloopa mogle zaživjeti u teretnom prijevozu oko važnih pomorskih luka i time zamijeniti vlakove i kamione koji prevoze robu od luka do tvornica i dućana. Cilj je učiniti Hyperloop potpuno operabilnim do 2020. godine. No, još uvijek je dugačak put do realizacije ove ideje. Ključnu ulogu imati će politika, prihvaćanje javnosti te pitanja sigurnosti, financiranja i vlasništva.

PneumaticTrans

Ideja vlakova i ostalih transportnih sredstava koja putuju kroz vakumske cijevi, nekada kolokvijalno nazivani Vactrans (vaccum tube train), datira više od stoljeća unazad i nije novost. Muskova Hyperloop ideja zapravo se može opisati kao moderna verzija 21. stoljeća s novim elementima koji bi ju činili ekonomski isplativom.

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close