HAK: Rezultati istraživanja sigurnosti djece u prometu

Foto: Lea Šikić

Cilj istraživanja bio je otkriti što roditelje najviše brine kod odlaska djece u školu s aspekta sigurnosti u prometu

Hrvatski autoklub objavio je rezultate istraživanja sigurnosti djece u prometu. Istraživanje su sufinancirali HAK i Svjetska automobilistička federacija (FIA), a provela ga je agencija GfK na uzorku od 243 ispitanika. Na predstavljanju rezultata istraživanja bili su nazočni i predstavnici MUP-a, Ureda pravobraniteljice za djecu te UNICEF-a.

Cilj istraživanja bio je otkriti što roditelje najviše brine kod odlaska djece u školu s aspekta sigurnosti u prometu.

Istraživanje se sastojalo od dva dijela, a to su razgovor s roditeljima djece i anketa o sigurnosti djece u prometu. Razgovor s roditeljima djece koja pohađaju niže razrede osnovne škole vođen je on line grupnom diskusijom, radi uvida osobito u probleme i ruralnih i urbanih područja. Na on line diskusiju mogli su se uključiti samo pozvani sudionici.

Sigurnost u prometu visko rangirana na listi prioriteta

Rezultati pokazuju da je roditeljima sigurnost u prometu njihove djece visoko na listi prioriteta. Roditelji su potencijalne probleme s kojima se djeca susreću rangirali s obzirom na to koliko su im važni. U odnosu na procjenjivane faktore, sigurnost djece u prometu nalazi se na visokom drugome mjestu i procijenjena je važnijom od bullynga u školi, obiteljske harmonije ili stručnosti profesora.

Koliko je ova tema važna pokazuje i podatak da četvrtina roditelja (24%) procjenjuje da je sigurnost djece u prometu najvažnija u usporedbi s ostalim faktorima, a 35% roditelja rangiralo je važnost sigurnosti na drugo mjesto (nakon bolesti djeteta). Naravno, ovako procijenjena važnost može se promatrati samo u odnosu na ostale faktore procjene.

Roditelji su se izjasnili i o načinu na koji djeca idu u školu. Činjenica da većina djece ide sama pješice u školu, često je rezultat toga što se roditelji nisu mogli organizirati drugačije. Odlazak djece pješice u školu, bez pratnje, ne smatraju dovoljno sigurnim.

Djeca koja žive u ruralnim područjima češće u školu odlaze prijevoznim sredstvom (automobilom ili autobusom), dok djeca iz urbanih područja češće idu pješice (s pratnjom ili bez).

Djeca koja idu u niže razrede osnovne škole najčešće u školu idu pješice, bez pratnje. Donekle se razlikuju načini odlaska u školu ovisno o tome živi li dijete u urbanom ili ruralnom području. Djeca koja žive u ruralnim područjima češće nego djeca iz urbanih područja u školu odlaze prijevoznim sredstvom (automobilom ili autobusom), dok djeca iz urbanih područja češće idu pješice (s pratnjom ili bez).

Istraživanje pokazuje da 28% roditelja ponekad i 16% najčešće prate dijete na putu do škole i natrag, a osnovni razlog je upravo promet. Do škole autobusom ide 12% djece (mnogo češće djeca iz ruralnih područja), a 40% njihovih roditelja smatra da autobusne stanice nisu dovoljno sigurne.

Svaki četvrti roditelj smatra kako njegovo dijete nije sigurno u prometu u okolici škole i svaki treći smatra kako nije sigurno u cestovnom prometu općenito.

U urbanim dijelovima, a posebno u Zagrebu, postotak roditelja koji promet u okolici škole ne smatraju sigurnim je još i viši. Osim toga, pokazalo se da su za sigurnost djece u cestovnom prometu zabrinutije majke i mlađi roditelji (do 29 godina).

Roditelji su odgovarali i na nekoliko pitanja o ostalim sudionicima u prometu, o onome što vide kad svoju djecu vode u školu. Roditelji nisu procjenjivali svoje ponašanje, nego ponašanje ostalih vozača u blizini škole i koliko učestalo se određene situacije događaju. Generalno, pozitivni su primjeri učestaliji od negativnih, ali s druge strane, učestalost negativnih primjera je previsoka da bismo trenutačnu situaciju mogli smatrati zadovoljavajućom.

Najznačajniji problem-korištenje mobitela tijekom vožnje

Najveći problem je korištenje mobilnih uređaja tijekom vožnje (55% roditelja vidjelo je druge vozače da koriste mobitele blizu škola), a nakon toga pušenje cigareta u vožnji (39%).  Zabrinjavajuće  visok postotak roditelja (30%) često ili svakodnevno prisustvuju situaciji nepropisnog izlaska djeteta iz automobila (npr. na stranu prometnice).

Sljedeća informacija je loša, odnosno pokazuje da i s roditeljima treba raditi na informiranosti i podizanju svijesti o sigurnosti u prometu jer se pravila teško pridržavati ako niste upoznati s njima. Naime, samo 24% roditelja zna kad djeca moraju koristiti autosjedalicu i sjediti na stražnjim sjedalima (a to su sva djeca koja su niža od 135 centimetara, neovisno o dobi).

Oko 6% roditelja je navelo da se u blizini škole (u posljednje dvije godine) dogodila prometna nesreća s teškim posljedicama. U većini škola (9 od 10) održana je edukacija za djecu o sigurnosti u prometu. Šest od desetero djece koriste sigurnosnu opremu (reflektirajuće prsluke, reflektirajuće detalje na torbi ili na odjeći).

Tek u malom broju škola postoji Školska prometna patrola (češće u urbanim dijelovima) ili je održana edukacija za roditelje (češće u ruralnim dijelovima). Također, roditelji u golemom postotku podržavaju veći angažman policije u blizini škola (grafički prikaz u privitku).

Važno je preventivno djelovati

Ovo istraživanje pokazuje da je sigurnost djece u prometu daleko od idealne i da se na njoj još mnogo mora raditi

Roditelji su prepoznali i ulogu HAK-a u prometnoj preventivi. Na ponuđene odgovore uz pitanje o institucijama odgovornim za sigurnost djece u prometu, roditelji su odgovorili da uglavnom ulažu napor ili spomenuli obrazovne institucije, poput vrtića i škola (77%), prometnu policiju (70%) te na trećemu mjestu HAK (46%), a iza su gradske i lokalne vlasti (39%), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (37%) te Vlada RH (14%).

Ovo istraživanje pokazuje da je sigurnost djece u prometu daleko od idealne i da se na njoj još mnogo mora raditi. Uostalom, 2014. u Hrvatskoj je na cestama poginulo osmero djece – od toga četvero kao putnici u automobilima. Uoči nove školske godine ovo je ozbiljno upozorenje svima da moraju biti oprezni i paziti na djecu u prometu.
Najviše se to odnosi na vozače koji su tijelom u automobilu, a duhom negdje drugdje, razgovaraju mobitelima, šalju poruke, tipkaju i traže nešto na infotainment sustavima u automobilima, puše cigarete…

U takvim okolnostima i na opasnim prometnicama na roditeljima je još veća odgovornost da pravilno voze svoju djecu u automobilima ili, ako idu pješice, da djecu uče pravilnom ponašanju, odnosno prelasku ceste, praćenju semafora i prelasku ceste na pješačkim prijelazima. Neovisno o infrastrukturi koja okružuje škole i za koju ćemo se uvijek zalagati da bude bolja, vozači i roditelji su ključni u podizanju sigurnosti djece na još viši nivo.


Izvor: hak.hr

O autoru

Lea Šikić
Urednica rubrike Cestovni promet na Web portalu Prom. Područje interesa: sigurnost cestovnog prometa, prometno planiranje, te upravljanje mobilnošću u gradovima.
Close