Vlakovi i bicikli, slučaj Danska

www.visitdenmark.comwww.visitdenmark.com

Tendencija integracije različitih prometnih modova u svrhu povezanog i holističko integriranog prometnog sustava za putnike već je godinama predmet fokusa nebrojenih autoriteta iz struke i biznisa. Sljedeća faza u razvoju takvih sustava odvija se kroz ideju „mobility as a service“ odnosno jedinstvenu uslugu prijevoza putnika kod koje se za čitavu uslugu prijevoza naplaćuje jedinstvena tarifa, no ona još uvijek nije u značajnijem obujmu prešla iz teorije u praksu.

www.copenhagenize.com

www.copenhagenize.com

I dok se za takve složenije sustave tek priprema teren, primjer iz Danske pokazuje kako operator unutar svojih resursa motiviran vlastitim prihodom može na vrlo jednostavan način pridonijeti ideji jedinstvenog prometnog sustava. Naime DSB odnosno Danske državne željeznice (eng. Danish State Railways) 2010. godine omogućile su besplatan ulaz  bicikala u svoje vlakove „crvenih“ S linija, koje prometuju širim urbanim područjem Kopenhagena odnosno na trećoj najvećoj prigradskoj liniji Europe.

Uobičajeno, takva ideja kod prijevoznika, a pogotovo u gradskim željeznicama percipirana je kao prevelik rizik, odnosno gubitak nenaplaćenog prostora i gubitak komoditeta svim putnicima što je od velike važnosti za takvu uslugu.

No DSB je svoju odluku donio orijentirajući se isključivo prema vlastitoj analizi korisničkih zahtjeva. Zaključili su da bi ipak veći broj putnika poveo sa sobom bicikle u vlak ili bi bilo zadovoljno s tom mogućnošću, kada bi to bilo besplatno. Šest godina kasnije analiziramo koji su rezultati besplatne vožnje bicikala u vlakovima DSB-a.

www.copenhagenize.com

www.copenhagenize.com

Broj putnika koji vode sa sobom bicikle u vlak narastao je s 2.1 mil. na 9 milijuna, ukupno broj putnika se povećao za 20% te nastavlja rasti. Potencijalni gubitak od naplate karata za bicikle povraćen je već nekoliko puta, isključivo povećanjem broja putnika.

U anketama, 91% putnika je bilo pozitivno o mogućnosti besplatnog prijevoza bicikala u vlaku, dok je 27% putnika izjasnilo da se ne bi vozili vlakom da prijevoz bicikala nije omogućen.

U svibnju 2009., dok se usluga prijevoza bicikala još naplaćivala, 188 000 bicikala je prevezeno “S” linijom. Nakon godine dana, kada je usluga bila besplatna, prevezeno je 630 000 bicikala.

www.copenhagenize.com

www.copenhagenize.com

Sukladno novim korisničkim zahtjevima, DSB je redizajnirao odjeljke u svojim vlakovima te razvio takozvane Flex zone, opremljene spuštajućim sjedalima i držačima za bicikle iznad njih. Tako da svaki vlak ima kapacitet od 60 bicikala. Nastavljajući poticati integraciju biciklističkog i željezničkog prometa DSB će ići dalje s idejom ugradnje zračnih kompresora za bicikle u same vlakove, a u međuvremenu su opremili reklamne panoe s ručnim pumpama za zračnice.

Pragmatični poslovni pristup DSB-u se isplatio. Biciklistički promet trebao bi i mora biti integriran u svaki dio svakodnevnog života ljudi. Ovaj slučaj iz Danske donekle je specifičan, Kopenhagen kao i Danska, jedni su od globalnih lidera u pogledu održivog razvoja i mobilnosti, tako i biciklističkog prometa. Hrvatska treba još puno napraviti u pogledu biciklističke infrastrukture, no ako već lokalne vlasti nisu dovoljno angažirane za održivu mobilnost, možda baš moment razvoja mobilnosti pokrenu željeznički operateri vođeni skorašnjom liberalizacijom tržišta.


Izvori: www.copenhagenize.com/2010  www.copenhagenize.com

O autoru

Alen Pavlić Ravšer
Student diplomskog studija inteligentnih transportnih sustava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja zanimanja: ITS, V2X komunikacija, kooperativni sustavi, ekološki održiva mobilnost, eMobilnost, upravljanje u incidentnim situacijama.
Close