10 godina bez željezničkih nesreća

Ilustracija / Foto: Arhiva

U državi iz koje je željeznica krenula i u kojoj je željeznički promet započeo svoju eru, obilježen je dan kada se dogodila zadnja željeznička nesreća – prije 10 godina. Na željezničkoj mreži ipak su zabilježena stradavanja ljudi, ali samo zbog uzroka samih ljudi, primjerice samoubojstava, neodgovornih prelazaka pruge i slično. Zadnja nesreća u kojoj je uzrok bio unutar željezničkog sustava dogodila se 23. veljače 2007. godine u Grayrigg-u, 130 km sjeverno od Manchestera.

Iz sigurnosne agencije RSSB izjavili su kako je desetogodišnje razdoblje bez nesreća donijelo mnogo dobroga industriji i zbog toga je sada veći fokus postavljen na mjesta na kojima se još događaju nesreće zbog ljudske neodgovornosti – željezničko cestovni prijelazi i peroni. „Ostavši oprezna i izbjegavajući osjećaj zadovoljstva željeznica je utvrdila metodički i ciljan pristup upravljanja rizikom i povećanjem sigurnosti“ rekao je direktor System Safety-a, Georg Bearfield i istaknuo kako veliku ulogu imaju i bolji vlakovi, bolji sustav signalizacije i zaštite i svakodnevna uključenost svog osoblja u nastojanju da se nesreće izbjegnu.

Model sigurnosnog rizika koji je napravljen u RSSB-u pokazao je kako je rizik od stradavanja putnika u željezničkim nesrećama pao za 87% od 2000. godine, od 2,45 na 0,33 smrtnih slučajeva na 10 milijardi putničkih kilometara. Broj izvanrednih situacija koje mogu uzrokovati željezničke nesreće, poput naleta vlakova na objekte i iskakanja iz tračnica, pao je sa 45 u 2007. na 17 slučajeva u 2016. godini.

„Desetogodišnje razdoblje bez željezničkih nesreća ne znači da su nesreće otišle u povijest“ rekao je Bearfield. Još je uvijek moguće da dođe do željezničke nesreće i potreban je stalan rad i razvoj kao i učenje iz grešaka kako bi razina sigurnosti ostala na istoj razini.

O autoru

Marin Dokoza
Student željezničkog prometa. U slobodno vrijeme se bavi trainspottingom. Zanimaju ga područja željezničkog prometa i prometnog planiranja.
Close