Što je “efekt biča” u opskrbnom lancu i kako ga smanjiti?

Opskrbni lanac je strukturirani logistički sustav koji se sastoji od više subjekata, a svrha mu je uskladiti ponudu i potražnju za različitim proizvodima ili uslugama. Njegova najjednostavnija shema podrazumijeva sudionike redoslijedom: na početku dobavljač sirovina, proizvođač, distributer (veleprodaja), prodavač (maloprodaja) te krajnji potrošač. Stabilnost lanca opskrbe zahtjeva kvalitetno planiranje i spremnost odgovora na potražnju potrošača u svakom trenutku. Odgovarajuće količine zaliha iz tog su razloga potrebne na svim razinama lanca. No, kako znati koliko zaliha je potrebno imati?

Ilustracija: Shema opskrbnog lanca / Autor: Božo Cicvarić

Što je “efekt biča” (“Bullwhip Efect”) i koje su njegove posljedice?

Jedan od učestalih problema pri upravljanju opskrbnim lancima je pojava tzv. “efekta biča” (eng. “Bullwhip Efect”).  Prvi puta se spominje 1961. godine u Jay Forresterovom „Industrial Dynamics“ , a prema nekim izvorima prvi su ga primijetili logistički stručnjaci u tvrtci Procter & Gamble (P&G).

Počnimo od njegove definicije. APICS – The Association for Operations Management opisala je ovaj fenomen na sljedeći način:

“Efekt biča” je ekstremna promjena u količini zaliha od kraja prema početku opskrbnog lanca koja je izazvana malom promjenom u potražnji u opskrbnom lancu.

Fenomen je to u kojem narudžbe nekog proizvoda poslane proizvođaču ili dobavljaču stvaraju veća odstupanja nego odstupanja u samoj prodaji krajnjem kupcu.

Ilustracija: “Efekt biča” / Autor: Božo Cicvarić

Kao što je prikazano na slici, radi se o svojevrsnoj distorziji u zalihama na svim razinama opskrbnog lanca. Budući da je krajni kupac taj koji pokreće potražnju, od njega prema dobavljaču distorzija raste pa greške u prognozi i količini narudžbi postaju sve veće. Proizvođač će prema tome lošije prognozirati potrebnu količinu (naručiti će prekomjereno više sirovina nego što je potrebno) nego npr. veletrgovac jer je „udaljeniji“ je od krajnjeg potrošača – greška se gomila, iako nije uvijek pravilo.

Do ekstremnih promjena u zalihama dolazi zbog odstupanja podataka između dobavljača, a odstupanja se javljaju zbog naglog rasta ili pada potražnje. Kupac ne kupuje uvijek istu količinu proizvoda, već ona varira i ovisi o brojnim faktorima. Tako, kada u jednom trenutku dođe do povećane potražnje nekog proizvoda, sudionici nakratko imaju manjak zaliha pa naruče znatno više nego inače. No, kada se potražnja normalizira (smanji), ostaje višak zaliha.

Popusti proizvoda (akcije), primjerice, generiraju veću potražnju za proizvodom nego inače (kupci naručuju veću količinu proizvoda nego u vrijeme kada isti nije na akciji), što šalje krivi signal dobavljačima i proizvođačima da trebaju naručiti više zaliha tog proizvoda nego inače ne računajući pritom da će se potražnja ubrzo ponovo normalizirati (smanjiti). Dobavljači i proizvođači zbog toga gomilaju višak zaliha. Previše zaliha stvara trošak jer one dugo stoje uskladištene, ne obrću se i vrijednost robe pada što u konačnici rezultira visokim troškovima (troškovi držanja zaliha, nemogućnost pokrivanja troškova naručivanja i sl.). Efekt negdje može biti i obrnut – manjak zaliha.

Posljedice efekta biča su prije svega povećanje zaliha što rezultira većim troškovima, loše planiranje budućih količina zaliha što generira dodatne troškove u budućnosti, lošije prognoziranje, veća inertnost cijelokupnog opskrbnog lanca, loša razina usluge – loš imidž dobavljača/proizvođača i slično.

Koji su glavni razlozi nastanka?

Najčešći razlog pojave “efekta biča” je loša komunikacija. Percepcija menadžera na različitim razinama ops. lanca može biti različita, stoga je nužno komunicirati na svim razinama. Osim toga, oslanjanje na podatke iz prošlosti, također često dovodi do pogrešaka pa je nužan dobar informatički sustav. Još neki razlozi su grupiranje narudžbi (eng. Order batching – periodično naručivanje), varijacije u cijenama (primjerice popusti na količinu robe) i loša organizacija. Osim navedenih razloga efekt biča se može pojaviti zbog operativnih prepreka, primjerice duže vrijeme dostave za nadopunjenje zaliha zbog određenih razloga.

Kako smanjiti pojavu “efekta biča”?

Kvalitetan informacijski sustav svakako je preduvjet za smanjenje efekta biča. Što je duže vrijeme dostave informacija i materijala, to je efekt biča jači, stoga je važno smanjiti vrijeme trajanja primanja informacija o potražnji odnosno pratiti potražnju za proizvodima u stvarnom vremenu. Transparentnost duž opskrbnog lanca je stoga iznimno važna. 

Bitno je sagledavati opskrbni lanac kao cjelinu te kvalitetno koordinati tj. povezivati sve aktivne subjekte. Još jedan dobar savjet je pokušati pronaći glavne uzroke promjena u potražnji krajnjeg kupca za proizvodom te izbjegavati periodično naručivanje. Svojevrsni „antibiotik“ za suzbijanje “efekta biča” je implementacija “točno-na-vrijeme” tj. Just-in-Time (JIT) sustava, no to nije nimalo jednostavno i tema je za sebe. Više o JIT-u na linku.

“Beer Game” – najpoznatija demonstracija “efekta biča”

Najpoznatija demonstracija efekta biča svakako je svim logističarima poznata igra Beer (Distribution) Game. Cilj igre je isporučiti pive od tvornice do krajnjeg potrošača odnosno osigurati najmanju moguću količinu zaliha kroz sve razine opskrbnog lanca, ali uz uvjet da ni u kojem trenutku ne smije doći do manjka zaliha. Za znatiželjnije tu je video:

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close