Zagreb i biciklistički promet

Foto: Lea Šikić

Grad Zagreb je drugu godinu zaredom pogrešno procijenio stanje, potrebe i probleme biciklističkog prometa navode u Sindikatu biciklista po objavi Izvješća o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Grada Zagreba.

S obzirom da postotak biciklista u Gradu iznosi oko 10% populacije za očekivati je da se proračunska sredstva ulažu u razvoj ovog oblika održivog prometa i da se o tome adekvatno informira zainteresirana javnost.

Održivi promet zahtijeva ulaganja i stoga se populacija biciklista i onih koji to tek namjeravaju postati ne može zadovoljiti obećanim i planiranim koliko god to zadovoljavajuće izgledalo na papiru.

Da stvari budu gore u Izvješću se navode pogrešni podaci o ukupnoj duljini biciklističke infrastrukture koja je preuveličana za oko 100 km biciklističkih staza odnosno više od trećine ukupne duljine staza u Gradu Zagrebu.

S obzirom na nadolazeće uskršnje blagdane i zeko u ovoj priči skrio se u činjenici da se u Gradu Zagrebu prometnice broje po stvarnoj duljini, dok se biciklističke staze broje po smjeru na dionici prometnice, što u slučaju staza u oba smjera, iznosi dvostruko više. Moramo priznati čaša jest napola puna u gradskom poglavarstvu.

Protivno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi  (NN 28/2016) i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 108/2017) pod biciklističke staze svrstavaju se nasipi i zemljani putovi na predjelu Medvednice i Savskog nasipa ubrojeni, pogodili ste, dvostruko za ukupni iznos od 180 km. Tome možemo pridodati i rekreacijske staze na Bundeku i Jarunu ukupne duljine od 15 km.

Pozitivna stvar u svemu ovome jest Europski tjedan mobilnosti kojeg je ipak potrebno realizirati tijekom cijele godine, ističi iz Sindikata biciklista.

U Izvješću se velikim dijelom opisuje rekreacijsko bavljenje biciklizmom, što u Sindikatu smatraju da uzima pozornost činjenici da pristup rekreacijskim zonama Medvednice, Jaruna, Bundeka i nasipa treba organizirati tako da se ne ugrožava sigurnost biciklista pri povezivanju istih odnosno da se više pozornosti posveti umrežavanju tih zona.

Činjenica da se Elaborat uvođenja javnih bicikala na području Grada Zagreba (kolovoz 2016) ne spominje u Izvješću, te tako već petu godinu zaredom ostaje paraliziran u pilot fazi projekta. Grad Zagreb ovakvim pristupom spada u začelje europskih gradova poput Ljubljane, Budimpešte, Toulouse-a pa čak i gradova poput Koprivnice. Evidentno je da Zagrebu nedostaje Plan razvoja biciklističkog prometa odnosno kapitalni projekti održivog razvoja ovog moda prometa.

Napomenimo da je projekt  Biciklistička magistrala Zagreba-istok studenata Agronomskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu još uvijek u fazi idejnog projekta i čeka izradu projektne dokumentacije. Sukladno studiji izvodljivosti iz 2015. godine Projekt Greenway – državna glavna biciklistička ruta br. 2 koji je trebao biti dovršen 2017. trenutno se nalazi u fazi natječaja za izradu dokumentacije javne nabave. Što reći?

Ukoliko se Grad Zagreb želi svrstati među bok gradovima poput Beča, Bruxellesa, Seville, Graza ali i Ljubljane i Novog Sada potrebno je sustavno ulaganje u razvoj kao i javno savjetovanje sa stručnjacima, udrugama i građanima kako bi se smanjio negativni utjecaj korištenja automobila u gradovime. Rezultati ovog izvješća ne smiju biti pro-forma, poručuju iz Sindikata biciklista.

Close