12 trendova koji oblikuju budućnost logistike

Prema Hanu Nabbenu, voditelju globalnog marketinga i komunikacija tvrtke DAMCO, izvozi u svijetu kao postotak globalnog BDP-a pokazali su kontinuirani trend rasta od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća do 2008. Od tada rast je stao. Još jedan pokazatelj trgovine – globalni tokovi kapitala između zemalja, ostvario je svoju najvišu točku prije sedam godina. 

No, vremena se mjenjaju. Rast će i dalje biti prisutan. Treba znati gdje ga pronaći. Prema McKinseyu, oko 600 gradova vjerojatno će realizirati 65% rasta globalnog BDP-a do sredine dvadesetih. Do tada, predviđa se da će gradovi u razvoju dodati do 30 trilijuna američkih dolara svjetskoj ekonomiji. Prihodi u razvijajućim gospodarstvima nikada u povijesti nisu rasli brže ili na većoj razini, dok milijarda ljudi postaje dio konzumirajuće klase u periodu od otprilike deset godina.

Makro-ekonomske promjene i promjene u modelima trgovine imaju utjecaj na globalne opskrbne lance, pružajući nove mogućnosti i izazove. Pogledajmo trendove u logistici koji direktno ili indirektno utječu na promjene u modelima trgovine, rast BDP-a ili na ponašanje kupaca.

MODELI RAZVOJA: Razvoj u logistici više nije potaknut izvozom iz Azije prema Sjevernoj Americi i Europi. Doći će od drugih dijelova svijeta i više će biti fragmentiran, nepredvidljiv i dinamičan. Ekonomski rast i rast populacije biti će sve više centralizirani u gradovima. Infrastruktura postaje glavna odrednica za rast i razvoj.

FLEKSIBILNOST: Zadovoljavanje zahtjeva kupaca na više lokacija sa više modova transporta i u različitim vremenima zahtjeva fleksibilan opskrbni lanac koji se može lako prilagoditi neočekivanim promjenama i okolnostima

GLOBALIZACIJA: Internacionalna, zrela i nova tržišta postala su dio strategije rasta sveukupnog poslovanja za mnoge kompanije. “Ići internacionalno” postalo je standard, a pružatelji logističkih rješenja trebaju omogućiti taj trend.

NEAR SHORING*: Kako troškovi rada u Aziji i prijevozni troškovi rastu, povećana količina proizvodnje približava se krajnjem korisniku.

VIŠEKANALNA NABAVA (Multi-channel sourcing): Krajnji potrošači sve više obavljaju posao nabave (sourcing) putem više kanala, od običnih materijala sve do e-trgovine. Logistika treba podržavati višekanalne strategije svojih korisnika.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA: Rastuća kompleksnost i dinamika opskrbnih lanaca zahtjeva rješenja naprednih informacijskih tehnologija.

KONTINUITET: Da bi mogli osigurati potrebnu brzinu na tržištu i smanjiti rizik od kašnjenja, alternativni načini transporta i ruta potrebni su kako bi podržali kontinuirani trend outsourcinga logističkih usluga.

ODRŽIVOST: Kupci sve više preferiraju proizvode koji su izrađeni i nabavljeni “na pravi način”, smanjujući poslovne, socijalne, ekonomske i  ekološke utjecaje na društvo jačajući pozitivne učinke.

USKLAĐENOST (PRIDRŽAVANJE): Legislativa protiv mita i korupcije ima sve veći utjecaj na opskrbne lance, budući da multinacionalne kompanije zahtjevaju da se davanje novca javnim službenicima onemogući tijekom izvoza svojih dobara, dok  paradoksalno kao izvor traže zemlje niskih troškova koje su često na dnu indeksa globalne korupcije međunarodne nevladine organizacije Transparency International.

PARTNERSTVA: Proizvođači kontinuirano traže inovacije i dobitke u oprskrbnom lancu kroz partnerstva s davateljima logističkih usluga

END-TO-END VIDLJIVOST: Kompletna vidljivost opskrbnog lanca teži postizanju planiranja prema potražnji, omogućujući učinkovit odgovor na promjene u nabavi, opskrbi, kapacitetu i potražnji.

KOMPLEKSNOST: Opskrbni lanci postaju sve složeniji i dinamičniji uz sve brže promjene lokacija sourcinga  i narudžbe koje postaju sve manje i sve češće.

Te promjene imati će svoj utjecaj na logistiku po modelu dan po dan (day-to-day), a tvrtke će se morati pripremiti za “novo normalno” u upravljanju opsrkrbnim lancem. Uz sve te promjene, ostati u toku s najnovijim trendovima u logistici danas je važnije više nego ikada prije.

*Nearshoring se temelji na prijenosu poslovanja ili IT procesa u obližnju zemlju, koja pruža istu stručnu radnu snagu, ali po nižoj cijeni za krajnjeg kupca. Zbog geografske blizine, obje stranke dijele istu vremensku zonu i isti gospodarski centar, bez utjecaja na kvalitetu i vremenski rok konačnog proizvoda. 


Preneseno sa: blog.damco.com/ *Izvor: comminus.hr

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close