ŽELIM UČITI!

Svaka osoba ima dnevnu potrebu za kretanjem. Kretanje može biti unutar naše kuće ili stana ili odlazak na posao. Prilikom svakog kretanja stvaramo određenu vrstu prometa. Čak i pješačenje stvara pješački promet ili dok primjerice mirujemo, ali smo na društvenim mrežama stvaramo promet informacija i podataka.

Vrijednost globalnog prometnog sektora iznosi 2.781 milijardi američkih dolara

U početku se o prometu nije pretjerano razmišljalo jer je količina stvari (supstrata) koji se kreće, prometuje, prevozi bila izrazito niska međutim s vremenom se obujam prometa povećavao što je na posljetku dovelo do razvoja prometne struke. Najpoznatiji prometni problem koji se pojavljuje u svim zemljama svijeta su – prometne gužve. Međutim, osim prometnih gužvi prometni problemi su puno dublji i ako se prometni sustav počne proučavati detaljnije dolazi se do zaključka kako je promet znanost.

Samo iz programa CEF (EU fond) odobreno je sufinanciranje 32 prometna projekta vrijednosti veće od 422 milijuna eura

Da ne kompliciramo, što je sve zapravo promet? Svaki predmet koji koristimo, od mobitela do ormara, sva hrana koju jedemo, odjeća koju oblačimo i pića koja pijemo gotovo nikad nisu nastali tamo gdje smo sve te proizvode kupili. Kako bi oni došli do nas često su prešli više tisuća kilometara putujući u hladnjačama, avionima, kontejnerima, brodovima, vlakovima i ostalim sredstvima. Logično je da zbog toga, prilikom kupnje nekog od proizvoda, plaćamo i njegov prijevoz do nas. Ovdje je dobro postaviti si pitanje – želimo li sve stvari koje su nam potrebne platiti jeftinije? Složit ćemo se da ne postoji osoba koja to ne bi željela.

Prijevoz automobila iz Mađarske tvornice u luku Koper / Foto: Marin Dokoza

Ako se prijevoz gleda sa gledišta proizvođača, za njega on predstavlja trošak. Kako cijene određuje tržište, a ne proizvođač, jako je bitno da prijevoz bude što je moguće više optimiziran. Tu se dolazi do pojmova koje smo sigurno čuli: distribucija, logistika, intermodalni prijevoz i sl. Ovi pojmovi su pomogli smanjenju troškova prijevoza i omogućili nam da primjerice jedemo banane iz drugog kraja svijeta za relativno nisku cijenu.

U sektoru prijevoza, skladištenja i transporta u RH zaposleno je više od 85 tisuća ljudi

Promet nije samo prijevoz stvari, on uključuje i prijevoz ljudi. Kao što je već rečeno, jedan od najvećih problema današnjice su prometne gužve. Kako bi se one rješile ili barem umanjile prometno inženjerstvo je došlo do raznih rješenja koja se danas koriste u gotovo čitavom svijetu. Najraširenije rješenje je integrirani prijevoz putnika (neki gradovi u kojima postoji integrirani prijevoz putnika: London, Pariz, Rim, Berlin, Barcelona, Madrid, Beč, Munchen, Rotterdam, Kopenhagen i mnogi drugi).

Kako funkcionira prometna struka i prometno inženjerstvo?

Da bi se bolje razumjelo ova dva pojma navodimo što sve (ili barem dio) prometni inženjeri rade i u kakvim projektima mogu surađivati. To su:

  • prometne studije
  • prometni planovi (jako bitni za dobivanje sredstava iz EU fondova)
  • prometne strategije (također jako bitni za dobivanje sredstava iz EU fondova)
  • prometna istraživanja
  • idejna rješenja
  • planiranje sustava javnog prijevoza
  • upravljanje prometnim firmama
  • planiranje i organizacija prometa (npr. planiranje željezničkog prometa)
  • vođenje razvoja prometnog sustava (npr. upravljanje javnim prijevozom gradova, županija i sl.

Popis poslova koje prometni inženjeri rade jako je dugačak i zapravo je puno širi i veći od opisanoga. Kako bi se svi ti poslovi mogli obavljati postoje pravila, smjernice i slični alati i načela kojih se potrebno pridržavati i oni se izučavaju na Fakultetu prometnih znanosti. Primjerice, ako se organizira željeznički promet, potrebno je razumijeti sustave sigurnosti u željezničkom prometu, zakonodavni okvir koji regulira željeznički promet, razumijeti organizacijske principe i pravila (izračun potrebnog broja vagona, lokomotiva, osoblja i dr.), razumijeti tokove tereta i putnika, lokalne probleme na mreži i još mnogo toga.

Što ako se ne poštuje prometna struka?

Cijela ova priča je super, ali što sve to zapravo znači za običnog čovjeka? Što ako prometni inženjeri ne rade svoj posao, odnosno ako se prometne inženjere ne pita za mišljenje kada je potrebno? Nažalost, u Hrvatskoj postoji veći popis loših projekata koji su završili jako loše zbog nepoštivanja prometne struke i mišljenja prometnih stručnjaka (Autoceste, Pelješki most, obilaznice gradova, izgradnja dodatnih traka za automobile u gradovima i sl.). Svima poznat problem su autoceste na kojima izvan sezone gotovo i nema automobila. Na kraju, kada se takvi projekti izgrade, ostanu troškovi održavanja i troškovi investicije koji se u našem slučaju ne mogu vraćati iz prihoda koji se ostvaruju. Zbog toga prometni inženjeri prilikom planiranja i predlaganja projekata uzimaju u obzir sve kriterije (financijski, društveni, sigurnosti, gospodarski i sl.) kako bi predloženi projekt bio održiv.

(USKORO VIŠE)

Close