Više-stupanjski simulacijski okvir za evaluaciju utjecaja autonomne mobilnosti na sigurnost i protočnost prometa na autocestama (VAMONA)
Financiran od strane Hrvatkske Zaklade za Znanosti (HRZZ)
Datum početka projekta
15.12.2025
Datum završetka projekta
14.12.2030
Sažetak
Glavni cilj ovog projekta je korištenje različitih okvira za simulaciju prometa organiziranih u uzastopne faze u svrhu sustavne procjene utjecaja Autonomnih Vozila (AV) na propusnost i sigurnost autoceste. Višefazni proces evaluacije provest će se korištenjem različitih udjela AV-ova u simuliranim prometnim tokovima. Koristit će se dvije skupine simulacijskih okvira. Prvi od njih temelji se na izoliranim sintetičkim modelima autocesta umjerenih sa prometnom potražnjom iz stvarnog svijeta, dok se drugi temelji na Digitalnom Blizancu autoceste umjerene prema parametrima iz stvarnog svijeta. Nadalje, sekundarni cilj je korištenje više-faznog simulacijskog okvira za učenje jednog aspekta vožnje AV-ova sa strateškim ciljem poboljšanja ukupne propusnosti autoceste. Isti će služiti kao testni primjer za predloženi više-stupanjski simulacijski pristup evaluacije njihovog utjecaja na sigurnost i protočnost autoceste. Stoga će se dodatni prometni scenariji stvoriti pomoću generativnih AI modela za sintetičke modele autocesta kako bi se povećala raznolikost simulacijskih scenarija. Ovaj pristup potencijalno će poboljšati konvergenciju učenja i istovremeno uvesti sveobuhvatniju procjenu utjecaja AV-ova u ranim fazama predloženog ekosustava simulacijske evaluacije. Naposljetku, Digitalni Blizanac će se koristiti za dugoročnu simulacijsku evaluaciju naučenih AV-ova koristeći podatke o prometu u stvarnom vremenu na sustavima autocesta iz stvarnog svijeta. Digitalni Blizanac se može koristiti za dodatno učenje AV-ova ako prva evaluacija daje loše rezultate u pogledu ukupne propusnosti i sigurnosti autoceste.
Ključne riječi
Autonomna vozila, generativna umjetna inteligencija, mikorskopski prometni simulatori, digitalni blizanac, upravljanje prometom na autocestama
Istraživači na projektu
doc. dr. sc. Martin Gregurić, voditelj projekta
dr. sc. Krešimir Kušić
dr. sc. Filip Vrbanić
dr. sc. Lucija Bukvić