Plan održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice – SUMP

Izvor: http://sump-network.eu/the-partners/
Prvi hrvatski grad koji je usvojio plan održive urbane mobilnosti bila je Koprivnica, 2015. godine. U Plan su, osim donositelja odluka i stručnih gradski službi, bila uključena i poduzeća, pojedine ustanove i građani. Plansko razdoblje SUMP-a je do 2022. godine. Njegov je cilj stvaranje održivog prometnog sustava Grada Koprivnice, a sadrži pet strateških poglavlja:

1. Održivo prometno – prostorno planiranje

Bez uvođenja integriranog pristupa prostorno-prometnom planiranju nije moguće očekivati postizanje zajedničkih ciljeva. Kako uvođenje održivog prometnog sustava mijenja životni stil svih stanovnika grada, važno da i oni imaju mogućnost uključivanja i sudjelovanja u procesu planiranja te da mjere Plana budu prihvaćene s njihove strane.

Prijedlozi mjera:

  • Horizontalna i vertikalna usklađenost Plana s prostorno-planskom dokumentacijom
  • Infrastruktura proizašla iz cjelovitog planiranja prometnog sustava
  • Definiranje uvjeta kod izrade planova i projekata
  • Uključivanje građana u proces planiranja i edukaciju
  • Promocija Koprivnice kao grada s visokom kvalitetom života
  • „Kampus nulte emisije CO2“ kao prostor novog razvoja grada

Ciljevi:

  1. Strateško, cjelovito i ciljano prostorno-prometno planiranje
  2. Izrada prometne studije s naglaskom na održive oblike prometovanja
  3. Sustavna edukacija i uključivanje građana u proces planiranja, odlučivanja i kreiranja rješenja
  4. SUMP centar kompetencije za jugoistočnu Europu

2. Pješački i biciklistički promet

Pješački je promet idealan za svladavanje kratkih udaljenosti (do 10 minuta hoda), dok je za svladavanje udaljenosti do 5 kilometara idealan bicikl. Nemotorizirani promet ekološki je prihvatljiv te ne zauzima puno prostora, a svakodnevno pješačenje kao i vožnja bicikla pozitivno utječe na zdravlje korisnika.

Prijedlozi mjera:

  • Glavni pješačko-biciklistički pravci
  • Unaprjeđenje povezanosti elemenata gradske biciklističke mreže i povećanje stupnja izravnosti pješačko-biciklističke infrastrukture
  • Unaprjeđenje sustava javnih bicikala
  • Implementacija popratnih biciklističkih sadržaja
  • Uređenje prostora zajedničke namjene (engl. Shared space) u središtu grada
  • Plan uređenja trgova kao interesnih područja (mjesto boravka, mjesto druženja)
  • Edukacija o prometnim pravilima i sigurnom sudjelovanju u prometu

Ciljevi:

  1. Uređenje vertikalne i horizontalne signalizacije za 50% staza do 2017. godine te za cijelu mrežu biciklističkog prometa do 2022. godine
  2. Povećanje modalnog udjela putovanja pješice i biciklom u osnovnim i srednjim školama na 50% (uz povećanje modalnog udjela javnog prijevoza na 20%)
  3. Povećanje modalnog udjela putovanja pješice i biciklom za sve zaposlene na 40% (uz povećanje modalnog udjela javnog prijevoza na 10%)
  4. Smanjenje broja pješaka i biciklista uključenih u prometne nesreće za 20%
  5. Obavljanje više od 50% svih svakodnevnih putovanja kombinacijom održivih načina Prometovanja

3. Javni prijevoz i intermodalnost

Jeftin je, energetski učinkovit, i rezultira manjom potrošnjom goriva po prevezenom putniku. Uz to, očituje se manjim zagađivanjem okoliša i manjom emisijom štetnih plinova i buke te omogućava dostupnost svih interesnih područja svima koji ne posjeduju osobno vozilo ili se njime nisu u mogućnosti služiti.

Prijedlozi mjera:

  • Uvođenje integriranog prijevoza putnika i sustava integriranih karata
  • Sustav informiranja o vremenu putovanja (aplikacija)
  • Sustav upravljanja mobilnošću za potrebe zaposlenika gradske uprave i gradskih poduzeća s tendencijom proširenja na ostala poduzeća na području grada
  • Uvođenje paratranzita – prijevoza na poziv

Ciljevi:

  1. Uspostavljanje sustava javnog prijevoza u Gradu Koprivnici i integracija s regionalnim javnim prijevozom
  2. Postizanje 10% putovanja javnim prijevozom na pravcima najveće prometne potražnje
  3. Uspostavljanje sustava integriranih karata

4. Elektromobilnost

Prometni sektor u ukupnoj energetskoj potrošnji Europske unije sudjeluje s udjelom od 30%, a u emisijama stakleničkih plinova od oko 25%, od čega je 70% rezultat cestovnog prometa. Upravo zbog toga fokus se stavlja na električna vozila i njihove benefite.

Prijedlozi mjera:

  • Sustav električnog javnog prijevoza
  • Sustav električnih vozila za zaposlenike gradske uprave i poduzeća, u službene svrhe (engl. Car sharing)
  • Popularizacija hibridnih i električnih vozila te sustav brzih punionica za njihovo punjenje
  • Kampus Zero CO2

Ciljevi:

  1. Smanjenje broja putovanja vozilima koja koriste neobnovljive izvore energije za zaposlenike gradske uprave i gradskih poduzeća za 25%
  2. Povećanje udjela elektro i hibridnih vozila u vlasništvu Grada Koprivnice, gradskih poduzeća i ustanova za 2%
  3. Uvođenje sustava električnih bicikala u funkciji povezivanja gradskih naselja

5. Optimizacija automobilskog prometa

Da bi se negativan trend izgradnje novih cestovnih prometnica zaustavio, potrebno je provesti mjere optimizacije prometa motornih vozila. Na taj način bi se korisnicima ukazalo na nedostatke uporabe osobnih vozila te na prednosti korištenja održivih oblika prometovanja.

Prijedlozi mjera:

  • Regulacija i organizacija prometnih tokova motornih vozila
  • Uređenje parkirališta te parkirne politike
  • Uvođenje zona smirenog prometa i zona 30 km/h
  • Optimizacija dostavnog prometa
  • Popularizacija carpooling i car sharing sustava

Ciljevi:

  1. Dati prednost nemotoriziranom prometovanju i javnom prijevozu
  2. Smanjiti broj parkirališnih mjesta u središtu grada za 10% u sljedećih 5 godina
  3. Urediti barem dva parkirališta na obodu grada
  4. Postići više od 50% svih putovanja na posao/u školu nemotoriziranim prometovanjem, javnim prijevozom te hibridnim i električnim vozilima u samom gradu
  5. Smanjiti negativan utjecaj tranzitnog teretnog prometa kroz grad

 

Close