HŽ Infrastruktura ostvarila dobit od 60 mil. kuna

Foto: Marin Dokoza

Prema preliminarnim financijskim rezultatima, HŽ Infrastruktura je u 2015. ostvarila pozitivne rezultate i tako potvrdila opredijeljenost za to da racionalnim upravljanjem investicijama te odgovornim pristupom na troškovnoj strani stabilizira poslovanje tvrtke, istodobno vodeći računa o svome temeljenom poslovanju, odnosno o izgradnji, obnovi i upravljanju željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj.

U protekloj je godini ostvarena neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je, za usporedbu, godina 2014. završena s minimalnom dobiti od 157 tisuća kuna, a u 2013. zabilježen je gubitak od 838 milijuna kuna. Prihodi HŽ Infrastrukture u 2015. iznosili su milijardu i 371 milijun kuna, a rashodi milijardu i 310 milijuna kuna. Također, ostvaren je pozitivan novčani tijek koji se u budućem razdoblju planira preusmjeriti na pojačano održavanje, što je u skladu sa smjerom koji je utvrđen u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. pojačane aktivnosti na održavanju pruga uz niže operativne troškove. Ostvarena dobit HŽ Infrastrukture od 60,6 milijuna kuna još je važnija kada se uzme u obzir to da je za razliku od 2014., u 2015. cjelokupna dobit od 85 milijuna kuna koju je ostvarila tvrtka kći Pružne građevine d.o.o. ostavljena tome društvu za troškove restrukturiranja te nije uključena u prihode HŽ Infrastrukture.

Govoreći o rezultatima u 2015., Željko Kopčić, član Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je:

“Iznimno smo zadovoljni postignućima u godini iza nas, oni su rezultat rada svih zaposlenika HŽ Infrastrukture i stoga svima upućujem čestitke. Bolje upravljanje zalihama, smanjenje cijena u nabavi te ukidanje nepotrebnih troškova koji nisu nužni za temeljeno poslovanje neki su od ključnih razloga realizirane dobiti. U tome ćemo smjeru nastaviti i u ovoj godini jer taj pristup omogućuje to da fokus aktivnosti i sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na ono što je najvažnije, a to je povećanje razine kvalitete željezničke infrastrukture koja nam je povjerena na upravljanje.”

U svibnju 2015. potpisan je ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetskom bankom) u iznosu od 79 milijuna eura. Dio kredita Svjetske banke iskorišten je za refinanciranje postojećih dugova prema komercijalnim bankama u iznosu od 230 milijuna kuna. Krediti komercijalnih banaka ugovoreni su po kamatnim stopama oko 5 posto, dok je trenutačna kamatna stopa po kreditu Svjetske banke 0,44 posto te se stoga u narednome razdoblju očekuju znatne uštede na troškovima financiranja.

Također, u 2015. premašen je plan obnovljenih kilometara pruge, odnosno obnovljeno je 26 kilometara pruge više nego što je to planirano, a ostvareno je i 457 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu.
Veseli i činjenica da je u 2015., nakon nekoliko godina pada, zabilježen blagi rast ukupnog opsega prometa u putničkom i teretnom prijevozu. U segmentu putničkog prijevoza i u protekloj je godini nastavljen trend rasta u prigradskome prijevozu. Najintenzivniji promet i prihod po kilometru pruge ostvaren je upravo u prigradskome prijevozu, i to na prugama od Savskog Marofa do Dugog Sela.

Foto: Marin Dokoza

Foto: Marin Dokoza

Kad se radi o teretnome prijevozu koji je već nekoliko godina liberaliziran te je udio novih prijevoznika na tržištu još uvijek minoran (1,2 posto), od sredine 2015. može se govoriti o intenziviranju aktivnosti jer je vidljivo da novi prijevoznici na naše pruge donose i nove robe te se može očekivati da će u narednome razdoblju doći do povećanja njihova udjela na tržištu. Najintenzivniji promet teretnih vlakova i prihod po kilometru pruge ostvaren je na prugama zagrebačkog čvorišta te na svim ostalim prugama koridora RH1 i RH2.

I u 2016. u aktivnostima HŽ Infrastrukture težište će biti na nastavku provođenja ušteda u operativnome poslovanju te na maksimalnom intenziviranju rada na projektima sufinanciranim EU-ovim fondovima. Također, u planu je povećati udio održavanja u ukupnim troškovima, odnosno okrenuti se vlastitim sredstvima kako bi se ostvarilo pojačano investicijsko održavanje.

O autoru

Marin Dokoza
Magistar željezničkog prometa, entuzijast i ljubitelj željeznice. Zanimaju ga područja održive mobilnosti, željezničkog prometa i urbanog prometnog planiranja.
Close