Što je Personal Rapid Transit (PRT) i kakvu ulogu igra u održivom razvoju?

Izvor: printsreen YouTube, Vimeo

U javnom gradskom prijevozu klasifikacija i nazivi transportnih podsustava često nas mogu zbuniti. Metro, Subway, Underground, U-Bahn, S-Bahn, MRT; mnogo je termina koje često miješamo i nije uvijek jednostavno razlučiti sinonime ili odrediti svojstva koja ih čine različitima.

U zadnje vrijeme jedan termin dobiva sve više na važnosti kada je u pitanju održiva mobilnost i urbano prometno planiranje. PRT – Personal Rapid Transit ili prevedeno osobni brzi prijevoz inovativno je transportno rješenje koje je sve češće prisutno u razvijenim gradovima. Radi se o automatiziranom transportnom sustavu u kojem autonomna vozila prevoze manji broj putnika (3-6) po posebno izgrađenim trakovima (eng. guideway). Pogon vozila može biti riješen na različite načine (magnetski, monorail, kablovi i sl.)

Izvor: printscreen YouTube

Izvor: printscreen YouTube

Jedinice prijevoza nazivaju se eng. Podcars koja bismo mogli doslovno prevesti kao vozila-kapsule. To su zapravo autonomna transportna vozila manjih dimenzija, kontrolirana i koordinirana iz centralne računalne stanice. Napredni sustav navigacije omogućava njihovu alokaciju u bilo kojem trenutku te konstantnu provjeru pozicije pa su sudari gotovo nemogući.

Radi lakšeg shvaćanja PRT-a potrebno je objasniti još jedan termin – MRT.

metro

Mass Rapid Transit (MRT) doslovno možemo prevesti kao brzi prijevoz za velik broj putnika i nije ništa drugo nego naziv za javni urbani prijevoz putnika (npr. LRT, BRT, METRO i sl.), kojeg građani svakodnevno koriste. Personal Rapid Transit također omogućava brzi prijevoz putnika u javnom prijevozu, ali uz komfor privatnosti kakvu pružaju osobni automobili. PRT zapravo funkcionira poput taxi usluge jer se vožnja odvija direktno do željene lokacije – point-to-point i to samo kada korisnik zatraži. Budući da se vozila kreću bez vozača, na vlastitoj infrastrukturi, ne može nazvati klasičnom taxi uslugom.

PRT se najčešće koristi za povezivanje relativno malih gradskih područja kao što su zračne luke, gradski centri, sveučilišni kampusi, tematski parkovi i sl. te služe kao priključak (park & ride) na ostale modove javnog prijevoza. Još jedan termin koji se koristi je APM – Automated People Mover.

PRT omogućava koristi koje ostali transportni sustavi ne mogu pružiti. Za razliku od primjerice autobusnog ili tramvajskog prijevoza gdje postoje zakazani vozni redovi i obavezno stajanje na svim stanicama, PRT omogućava putnicima prijevoz kada oni zatraže (on-demand) bez stajanja na usputnim stanicama (ukoliko na usputnim stanicama drugi putnici ne zatraže prijevoz). Budući da je dostupnost vozila u prosjeku 99%, putnici ne moraju dugo čekati nakon što zatraže vozilo, za razliku od MRT-a gdje čekanje sljedećeg vlaka ili autobusa može potrajati.

Projektanti PRT kreativno nazivaju “vodoravnim liftovima” jer funkcioniraju po principu dizala u stambenim objektima – stajanje na točkama gdje su pozvani.

WVU

PRT je odlična, ekonomski prihvatljiva solucija pri urbanom planiranju jer može poslužiti kao ekstenzija već postojećim transportnim sustavima. Najčešće brzine su 40-70 km/h. Ponekad mogu biti preko 100 km/h.

PRT ima još inačica. Terminologija opet igra ključnu ulogu. Veći sustavi PRT-a s vozilima kapaciteta 20 do 40 putnika nazivaju se Group Rapid TransitGRT. Ukoliko se PRT upotrebljava za prijevoz tereta, a ne ljudi tada se radi o FRT-u (Freight Rapid Transit).

MASDAR, futuristički grad u kojem Otto i Diesel motori nisu dobrodošli

Zero-carbon, zero-waste, car-free city, pridjevi su koji krase grad Masdar, urbanistički projekt u pustinji Abu Dhabija, UAE. Cilj projekta je učiniti Masdar gradom koji se opskrbljuje 100% obnovljivom energijom pomoću vjetrenjača i solarnih panela. Kako bi potpuno eliminirali emisije CO2, projektanti su morali uvesti rigoroznu mjeru – zabranu osobnih automobila pokretanih motorima s unutarnjim izgaranjem, stoga se već danas Masdar naziva prvim gradom potpuno oslobođenim od štetnih CO2 emisija. Otto i Diesel motori uskoro bi sve češće mogli dobivati zabranu korištenja u gradovima koji se okreću održivoj energiji. Masdar je izabran i kao sjedište IRENA-e, međunarodne agencije za obnovljivu energiju.

Od samih početaka projektiranja zabranjeno je korištenje automobila na fosilno gorivo te je dogovoreno da će sva putovanja unutar grada biti ostvarena javnim prijevozom i brzim osobnim prijevozom (PRT).

Budući da se radi o izuzetnom primjeru održivog razvoja, PRT je važan dio prostorno prometnog planiranja urbanih sredina jer uz vizualno dojmljivu arhitekturu i ugodu življenja omogućava ključni segment – održivu mobilnost. Umjesto da putnike od zračne luke do centra prevoze cestovna taxi vozila, ekološka električna vozila Cyber Cab PRT-a pružaju korisnicima sličnu uslugu, ali uz poseban doživljaj putovanja.

Dobavljač CyberCab PRT vozila je nizozemski 2getthere. Do sada je isporučeno 10 električnih autonomno vođenih vozila (Mitsubishi i-MiEV) kapaciteta 4 – 6 putnika. Opremljeni su litij-željezo-fosfatnom (LiFePO4) baterijom i u pogonu su 18 sati dnevno. Pune se preko solarnih panela smještenih na krovovima grada Masdara (80V DC) ili iz mreže (400V AC) te preko platformi za punjenje. U računicu se ubraja i rad klima uređaja u vozilima koji su prijeko potrebni zbog visokih temperatura u području grada.

Vozila služe kao taxi prijevoz između Instituta za znanost i tehnologiju i North Car parka, obuhvaćajući transportnu mrežu od ukupno 65 km. Brzina je 40 km/h, u zavojima 25 km/h.

CyberCab PRT je od 2010. godine otvoren za javnost u kooperaciji sa SMRT-om iz Singapore-a i operira s 99.4% dostupnosti. Vozila za teret, FRT također su u planu, ali se zasad ne upotrebljavaju zbog nedovoljne organiziranosti sustava.

O razvoju samog grada pogledajte na videu:

ULTra Global PRT, London

Godine 2011. London je također dobio svoj PRT sustav. Danas povezuje Terminal 5 s parkirnim mjestima unutar u zračne luke Heatrow. U nacrtu petogodišnjeg plana 2014. predloženo je širenje PRT-a kroz zračnu luku, ali se u finalnoj verziji ipak odustalo od prijedloga. ULTra sustav se također razvija u Indiji, u gradu Amritsaru s ciljem prijevoza 100.000 putnika dnevno koristeći 200 autonomnih vozila na mreži.

SkyCube PRT, Suncheon

U Južnoj Koreji SkyCube PRT sustav se pokazao genijalnom solucijom za grad Suncheon. Budući da Suncheon leži na močvarnom području, staza je izdignuta i kreće se iznad zaštićenih prirodnih područja. Korisnici SkyCube PRT-a tako tijekom putovanja imaju priliku uživati u prekrasnom krajoliku, čak 120 nacionalnih močvarnih biljaka i preko 240 vrsta ptica selica. PRT u ovom slučaju, uz ekološku, ima važnu turističku funkciju.

Podsustavi PRT-a također postoje u Nizozemskoj (ParkShuttle), Švedskoj (Vectus) i Singapuru (SMRT).

Danas još uvijek tehnologija PRT-a u operativnoj upotrebi nije dostigla svoj puni potencijal. Transportne mreže PRT-a nemaju velik broj stanica i ne pokrivaju velike površine. Infrastruktura PRT podsustava jednostavna je za implementaciju i lako se nadograđuje. Osim toga, manja težina automatiziranih vozila zahtjeva manje konstrukcijske troškove i manje dimenzije staza. Ne zahtijevaju nadzemnu kontaktnu mrežu što smanjuje vizualno narušavanje gradskih područja. Usprkos tome inicijalni troškovi su visoki što ponekad obeshrabruje političare na uvođenje PRT-a u svoje gradove. Glavni nedostatak je mala fleksibilnost kretanja vozila zbog ograničenih trakova.

PRT je u konačnici izvrstan „zeleni“ transportni podsustav visoke stope točnosti, sigurnosti, pouzdanosti i dostupnosti.

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close