Samoborčekov 116. rođendan

Na današnji dan prije 116 godina, odnosno 16. siječnja 1901. godine, u promet je pušten Samoborček, vlak koji je spajao Zagreb i Samobor. Ovaj vlak, odnosno uskotračna željeznica, mnogi pamte i po nazivu “Srebrna strijela”, a prometovala je od 1901. do 1979. godine. Iako mnogi povezuju naziv “Srebrna strijela” upravo sa Samoborčekom, radi se o dizelskim vlakovima koji su prvi u svijetu bili građeni od aluminija. Samoborčekova parna lokomotiva vukla je prosječnom brzinom 15 do 20 km/h, a 1959. godine zamijenjena je dizelskom. “Srebrne strijele” imale su maksimalnu brzinu od 60 km/h.

Na današnji dan prije 166 godina u promet je pušten Samoborček

Samoborček je prometovao jednokolosiječnom prugom širine 760 mm i duljine 24 kilometra. Pruga je na početku bila duljine 19 km, ali je početkom 50-ih godina produžena 5 km zbog potreba novonastale tvornice u Bregani, što se kasnije pokazalo lošim za poslovanje poduzeća “Gradske željeznice u Zagrebu” zbog loše izvedbe produljene trase. Poduzeće koje je u početku upravljalo ovom željeznicom uvijek je nabavljalo rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva koje su bile male i lagane kako bi mogle prometovati na ravničarskim prugama koje nisu zahtijevale jače tračnice. Stanice Samoborčeka su bile:

Zagreb – samoborski kolodvor
Selska cesta
Kustošija
Vrapče
Vrapče – bolnica
Stenjevec
Stenjevec Gornji
Goljak
Susedgrad
Podsusedski most
Bestovje
Orešje
Strmec
Autoput bratstva i jedinstva (današnja A3)
Sveta Nedelja
Most preko potoka Rakovice
Domaslovec
Samobor
Most preko potoka Gradne
Samobor – kupalište
Lug Samoborski
Bregana stajalište
Most preko rijeke Bregane
Bregana – tvornica

Mnogi Samoborci, ali i Zagrepčani, s veseljem i sjetom se rado prisjećaju dana kada su se vozili Samoborčekom. Zagrepčani su uglavnom u Samobor dolazili na kremšnite ili na popularno kupalište “Šmidhen”. Mnogi tvrde da nije bilo straha da će zakasniti na vlak jer je bio toliko spor da su trčali pored njega i samo uskočili kad bi ga dostigli. Da je Samoborček bio vrlo popularan pokazuje i činjenica da se dio radnje hrvatskog filma “Tko pjeva zlo ne misli” odvija u Samoborčeku. Posljednji Samoborček je vozio 31. prosinca 1979. godine. Da oba grada tuguju za Samoborčekom pokazuje i pjesma koju mladi Samoborci uče u samoborskim školama:

“Još od negda dva su grada imala se jako rada, a da bude navek tak je pomagal mali vlak. Sad bi dakle ta dva grada štela znati jako rada ko je prosim bil bedak i ukinul mali vlak? Samoborček, mali norček, mala vrata i prozorček. Kam je zginul, kam je nestal, zakaj nas je vozit prestal? Samoborček mali celi, za Sanobor – Zagreb beli.”

smb

Izvor: picssr.com

Samoborčekova parna lokomotiva danas se može vidjeti u tehničkom muzeju u Zagrebu, a njegova maketa u dječjem parku u “Južnom naselju” u Samoboru, koji uglavnom prešaran i urušen služi za dječju igru, ili za “mjesto za cuganje” onoj nešto starijoj djeci. I dok Samoborci na riječ “Samoborček” danas pomisle na autobusnog prijevoznika i kupnju poprilično skupih mjesečnih “markica”, Hrvatske željeznice imaju u planu izgraditi prugu od Podsuseda (priključak na prugu Savski Marof – Zaprešić – Zagreb) do Samobora. Iako se o tim planovima priča godinama, rezultati nažalost nisu vidljivi. Ako se planovi ostvare, zasigurno se neće obradovati samo Samoborci koji svakodnevno “Samoborček” autobusom putuju u Zagreb na posao i Zagrepčani koji će se moći prisjetiti lijepe prošlosti, već će se obradovati i samoborski poduzetnici i tete koje na samoborskom trgu prodaju kremšnite. Živi bili pa vidjeli.


Izvor fotografije: Radio Samobor

O autoru

Vlatka Mišić
Magistrica informacijsko komunikacijskog prometa na Fakultetu prometnih znanosti. Područje interesa: sigurnost informacijsko komunikacijskih sustava, otkrivanje ranjivosti pojedinih sustava te forenzička analiza mobilnih terminalnih uređaja
Close