Okrugli stol u organizaciji FPZ-a i HGK-a

www.akz.hrwww.akz.hr

Okrugli stol pod temom “Stanje i mogućnosti poboljšanja poslovanja hrvatskih prijevoznika u javnom cestovnom putničkom i teretnom prometu” inicirao i moderirao je prof. Rajsman s Fakulteta prometnih znanosti uz potporu Hrvatske gospodarske komore, u čijim se prostorijama Okrugli stol početkom ovog mjeseca i održao.

Profesor Rajsman otvorio je Okrugli stol, te pozvao na uvodne riječi prodekana Fakulteta prof. Mlinarića, mr. Daria Solda direktora Sektora za promet i veze HGK-a, te dr. Alena Gospičića pomoćnika ministra Ministarstva prometa i infrastrukture.

Navedeni su iskazali zadovoljstvo inicijativom u obliku Okruglog stola te poručili kako će svi dati svoj doprinos u povećanju konkurentnosti domaćih prijevoznika u javnom cestovnom putničkom i teretnom prometu.

Pomoćnik ministra se osvrnuo na trenutne izazove s kojima se suočava Ministarstvo, kao i svi prijevoznici. Pritom se osvrnuo i na sve češće medijske natpise o Uberu, za kojeg je između ostalog spomenuo kako krši zakon, te najavio zakonske promjene u tom pogledu. Podijeljenost inspekcija, problemi u rukovođenju tahografima, zakon o kombiniranom prijevozu, samo su neki od točaka na koje se osvrnuo pomoćnik ministra dr. Gospočić.

program okrugli stol

U prvom glavnom izlaganju prof. Rajsman je prezentirao istraživanje koje je provedeno na Fakultetu prometnih znanosti, a odnosi se na strukturno upravljanje tvrtkama u domeni cestovnih prijevoznika, gdje jedan od rezultata i zaključaka istraživanja bio kako tek 45%  tvrtki ima certificirani sustav upravljanja tvrtkom. Što je u zaključku adresirano i kao jedan od vrlo važnih aspekata u slaboj konkurentnosti domaćih cestovnih prijevoznika.

U sljedećem izlaganju, predsjednik Strukovnog udruženja putničkog prometa dr. Presečki, u podužem izlaganju je pokušao adresirati sve probleme i otežavajuće okolnosti u radu domaćih prijevoznika. Probleme poput nedostatka vozača, nelikvidnosti podmirivanja troškova autoprijevoznika od strane Ministarstava, nelojalne konkurencije, problema daljinara, tako je i direktno apelirao na dr. Gospačića, te dr. Šolmana na poduzimanje određenih mjera uključujući i one protekcionističke kako bi se zaštitili domaći prijevoznici, upravo po uzoru na neke zemlje koje to rade na svojim tržištima, a iz kojih i dolaze konkurenti koji ugrožavaju domaće prijevoznike. Presečki je još naveo i neke prijedloge za pomoć domaćim prijevoznicima kao što su povlaštene stope PDV-a, kvote za strane vozače i dr.

Između predavanja, prilikom slobodnih rasprava između sudionika Okruglog stola, moglo se jasno vidjeti ogorčenje domaćih prijevoznika, na trenutnu situaciju na tržištu, te i otvoreno nezadovoljstvo na rad resornog Ministarstva od kojeg puno očekuju.

Sljedeće izlaganje imao je predsjednik strukovnog udruženja teretnog prometa, mr. Vukadinović, gdje je naveo vrlo sličnu problematiku kao i u prethodnim izlaganjima, ali pritom vezana za teretni promet. No zanimljivo je da je mr. Vukadinović jedini od prisutnih tijekom čitavog događaja, izričito i jasno pozvao na uključenost studenata, a posebno studenata Fakulteta prometnih znanosti kao vrlo važan aspekt u unaprjeđenju poslovanja domaćih tvrtki u sektor prometa. Time je mr. Vuadinović bio i jedan od rijetkih na Okruglom stolu koji se nije pozivao isključivo promjene u zakonske regulative i njenoj provedbi već i na pokušaju uspostavljanja novih mlađih stručnjaka kako bi se povećala sama konkurentnost prijevoznika.

Posljednje službeno izlaganje imao je voditelj službe u Upravi prometne inspekcije, dr. Šolman. U izlaganju je pokušao objektivno prezentirati realno stanje u sektoru, pa tako i nelogičnosti u samim zakonima koji su u nekim slučajevima vrlo teško provedivi, te je i sam potvrdio razumijevanje za neke od objektivnih problema koji guše domaće cestovne prijevoznike. No dr. Šolman se i kritički osvrnuo na ukupnost domaćih cestovnih prijevoznika. Tako je spomenuo prebacivanje odgovornosti i slabe točke prijevoznika u smislu sklonostima manipulaciji, prekršajima na cesti, nesklonost inspekciji od strane prijevoznika i drugi. Šolman navodi i najčešće prekršaje kod autobusnih prijevoznika, u to su: prometovanje suprotno propisanoj liniji, posebni linijski prijevoz bez ugovora i popisa putnika, obavljanje povremenog prijevoza putnika bez ugovora.

Profesor Rajsman za kraj je zaključio Okrugli stol, te sukladno svim izlaganjima i zaključcima, predložio osnivanje klastera prijevoznika putničkog i teretnog prometa koji bi uključivao i stručnjake iz tog područja kako bi se time poboljšala konkurentnost hrvatskih prijevoznika u putničkom i teretnom prometu.

Puni poziv i program Okruglog stola možete vidjeti ovdje.


Izvor: Fakultet prometnih znanosti

O autoru

Alen Pavlić Ravšer
Student diplomskog studija inteligentnih transportnih sustava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja zanimanja: ITS, V2X komunikacija, kooperativni sustavi, ekološki održiva mobilnost, eMobilnost, upravljanje u incidentnim situacijama.
Close