Dolazi li kraj šifriranju poruka na WhatsApp-u?

Credit: Pixabay

Nakon strašnog terorističkog napada u Londonu, kada se otkrilo da su teroristi napad isplanirali putem WhatsApp aplikacije, pojavilo se pitanje treba li se šifriranje poruka prekinuti kako bi se ovakve situacije pokušale izbjeći u budućnosti. Britanska političarka Amber Rudd dala je izjavu za novinare u kojoj navodi kako se “trebamo pobrinuti da organizacije poput WhatsApp-a, a takvih ima još mnogo, ne omogućuju tajno mjesto za međusobnu komunikaciju terorista”. Nadodala je da je prije bilo moguće otvarati omotnice ili prisluškivati razgovore ako se htjelo saznati što ljudi rade, i to legalno uz nalog. Obavještajnim agencijama potrebno je omogućiti da dođu do podataka u ovakvim situacijama.

Navedena izjava nije najbolje prihvaćena u javnosti. Šifriranje, naime, ne služi samo tome da se poruke ne mogu pročitati od treće strane, već osiguravaju da podaci nisu izmijenjeni kod prijenosa (osiguran je integritet podataka) te da su i pošiljatelj i primatelj poruke ona osoba za koju se predstavlja (osigurana je povjerljivost podataka).

Osim toga, navode korisnici, većina socijalnih mreža koristi kriptografske algoritme, te bi bilo kakvih slabljenjem ili ukidanjem metoda šifriranja to trebalo biti primijenjeno i na druge servise kao što su e-poslovanja i internet bankarstvo. Kada takve transakcije ne bi bile do neke mjere sigurne nitko ih ne bi koristio.

Čak i kada bi se na socijalnim mrežama koristili zastarjeli algoritmi koje je lakše probiti, to nažalost, ne bi osiguralo lakšu borbu protiv terorizma. Teroristi bi u tom slučaju najvjerojatnije prešli na neku drugu, anonimiziranu platformu.

Slično pitanje pojavilo se 2015. godine kada su pakistanske vlasti od BlackBerry-a tražile dozvolu pristupa njihovim e-mail servisima. BlackBerry je jasno kazao da će radije napustiti pakistansko tržište. Dva mjeseca kasnije Pakistan je odustao od zahtjeva. U ovom slučaju, to bi se moglo dogoditi i s WhatsAppom, uzmemo li u obzir da je britansko tržište maleno u odnosu na američko, indijsko ili EU tržište.

Slažete li se Vi s ovim izjavama? Smatrate li da je u današnjem informacijsko-komunikacijskom dobu moguće ostati anoniman na internetu? Imamo li pravo na privatnost ili je nacionalna sigurnost mnogo važnija od naše privatnosti i sigurnosti na internetu?


Preneseno s: thenextweb.com

O autoru

Vlatka Mišić
Magistrica informacijsko komunikacijskog prometa na Fakultetu prometnih znanosti. Područje interesa: sigurnost informacijsko komunikacijskih sustava, otkrivanje ranjivosti pojedinih sustava te forenzička analiza mobilnih terminalnih uređaja
Close