Kako nas je Delft Hyperloop približio putovanju kroz vakuumske cijevi

Zadnjih godina sve više se u medijima spominje Hyperloop One, koncept prijevoza putem vakuumiranih cijevi. Na prijestolju proširivanja ideje takvog načina putovanja, ujedno i začetnik čitavog koncepta je Elon Musk i njegova kompanija Space X. U prijašnjim člancima pisali smo o projektima i aspiracijama kojima Musk teži, o testiranjima u pustinji Nevade i analizi uspostave Hyperloopa između gradova Los Angeles i San Francisco.

Također, spominjali smo kako je Elonov projekt otvorene naravi, open sourced projekt na kojemu u razvoju i izgradnji Hypeloopa mogu sudjelovati svi zainteresiriani, bilo istraživanjem, bilo financijski.

Fokus je gotovo u potpunosti stavljen na dizajn i izradu kapsula koje se kreću kroz cijevi pa je najatraktivniji dio projektra bilo natjecanje za najbolju Hyperloop kapsulu – “Hyperloop Pod Competition”, koje je sponzorirao SpaceX. Krajem siječnja 2017. projekt je završen i proglašen je pobjednik odnosno tim s najinovativnijom idejom, a navodno velik broj kompanija i znanstvenika trenutno još uvijek radi na daljnjem razvoju sustava. Natjecanje je trajalo godinu dana te su kapsule u konačnici isprobane na testnim trakama koje je Space X izgradio u gradu Hawthorne, Kalifornija.

Kako piše DHL, jedan od glavnih partnera pobjedničkog tima, najveću brzinu na natjecanju postigla je znanstvena radna skupina WARR (Wissenschaftlichen Arbeitsgemeinschaft für Raketentechnik und Raumfahrt) iz Tehničkog sveučilišta u Minhenu, a konačni pobjednik je tim iz Delft sveučilišta u Nizozemskoj i njihov Delft Hyperloop. Kriteriji po kojima su se birali pobjednici bili su dizajn, sigurnost i efikasnost prototipova. Više pogledajte na videu.

Više o Delftu saznajte na delfthyperloop.nl.

Tom Vervoort, dopredsjednik IT sektora za DHL Express u Nizozemskoj, bio je u bliskom kontaktu sa Delft timom tokom projekta te je izrazio svoj stav o ovoj tehnologiji: ” Trebamo početi razmišljati o ovoj tehnologji prije nego što postane dostupna za tržište. Već možemo početi razmišljati kako će se raditi proces punjenja i pražnjenja, kako će se sustav uklopiti u trenutne procese te je li još uvijek moguće zaštiti patente. Ukoliko se čeka predugo, ove konkurentne prednosti mogle bi nestati.” – rekao je.

Hyperloop se trenutno smatra prvakom kada se postavi pitanje kako zamišljamo prijevoz budućnosti. Hipersonične brzine kapsula od 1.200 km/h  koje konkuriraju zračnom prijevozu i to s enormno manjim udjelom utrošene energije (bez otpora zraka) zvuče zamamno. Jednostavnijim jezikom rečeno, putovanje od Amsterdama do Pariza za 30 minuta zvuči nam svima itekako primamljujuće, ali i moguće?

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close