Posjet luci Vukovar i Agenciji za vodne putove

Studenti Fakulteta  prometnih znanosti posjetili su 21.listopada 2016. godine riječnu luku Vukovar te Agenciju za vodne putove u Vukovaru u skolopu terenske nastave koju su organizirali Zavod za vodni promet i Zavod za transportnu logistiku. Terenskoj nastavi prisustvovali su studenti diplomskog smjera Vodni promet te studenti preddiplomskog studija Logistika. Naime, nastava je organizirana u sklopu kolegija Tehnologija vodnog prometa i Inteligentni transportni sustavi u vodnom prometu. Voditelji terenske nastave bili su dr.sc. Vlatka Stupalo i dr.sc. Tomislav Rožić. Cilj terenske nastave bio je upoznati studente s trenutnim tehničko-tehnološkim i organizacijskim aspektima u riječnim lukama te stanjem i budućim planovima razvja riječnih luka u Republici Hrvatskoj koje su dio osnovne TEN-T mreže te s primjenom Riječnih informacijskih servisa (RIS) u praksi.

Luka Vukovar

Luka Vukovar osnovana je kao samostalno poduzeće 1. siječnja 1960. izdvajanjem od nacionalnoga brodarskog poduzeća Dunavski Lloyd iz Siska. Od tog vremena poduzeće je nekoliko puta mijenjalo vlasnika i pravni oblik, a od travnja 2002. posluje kao samostalno društvo u 100% državnom vlasništvu „Luka-Vukovar“ d.o.o., nastalo odvajanjem od sadašnje matične kuće Vupik d.d., značajnog agro-industrijskog poduzeća.

Luka Vukovar jedina je riječna luka u Hrvatskoj koja je položena na rijeci Dunav i koja omogućava plovnost i dostupnost 365 dana godišnje svih vrsta plovila, pa čak i riječno-morskih brodova koji često dolaze iz crnomorskih luka.Luka-Vukovar d.o.o. ima tehničke osobine E luke prema Europskom ugovoru o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN; NN 16/98), status međunarodne luke te je od gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobnu zaštitu. Ukupna površina luke iznosi 18.000 m2, a dužina pristaništa, koje uključuje četiri veza, iznosi 450m.

Na prostoru luke postoje tri operativna željeznička kolosijeka za rukovanje brod-obala i ukrcavanje/iskrcavanje uvrećenih proizvoda. Unutarnji cestovni sustav luke sastoji se od glavne lučke ceste, kružnog puta terminala za rukovanje materijalnima, zaštićeno od vremena, i gospodarskog puta terminala za kontejnere, koji osigurava pristup sustavu javnih cesta za svaki terminal ili objekt.

Društvo je opremljeno jednom mobilnom dizalicom – Gottwald HMK 170, nosivosti 63t, osiguravajući prekrcajni kapacitet za prekrcavanje rasutog i općeg tereta kao i 20-stopne i 40-stopne kontejnere. Također, posjeduje dvije manje lučke dizalice od 5/6t (GANZ) nosivosti, opremu za terminal za izravan ukrcaj rasute robe, sedam viličara kapaciteta 2-5t, dva ukrcivača na kotačima, dizelsku lokomotivu, kao i tegljač od 300KS. Nadalje, Društvo ima jedan sustav trakastog transportera za ukrcaj rasutog tereta i jedan separacijski sustav za separaciju šljunka kapaciteta 50t/h.

Trenutni kapaciteti omogućavaju godišnji prekrcaj roba na novo u od oko 1.200.000 – 1.500.000 t, ovisno o vrsti tereta. U intermodalnom europskom prometu, Luka-Vukovar d.o.o. je postala najvažniji dio premosnice između unutarnjih europskih plovnih putova, od Dunava preko hrvatskog teritorija, do Mediterana, čime je dobila neizmjerljiv privredni i prometni značaj, ne samo za Hrvatsku nego i za Europu.Prema podatcima iz svibnja 2016. godine, Društvo upošljava 74 radnika.

Plovidba brodom

U sklopu terenske nastave definitivno najzanimljiviji dio bio je plovidba brodom Agencije za unutarnje plovne puteve pod nazivom „Golubica“. Polazak je bio iz Iloka i tamo su nas ugostili članovi posade i gospodin Andrija Spajić koji nam je objasnio koje su funkcije Agencije i koju ulogu u tome ima sam brod kojim smo plovili.

Agencija za vodne puteve je javna ustanova za održavanje i funkcioniranje RIS-a (Riječni Informacijski Servisi), obilježavanje plovnih puteva i održavanje plovnog puta. Sama „Golubica“ održava hrvatski dio plovnog puta Dunava od Iloka do Batine koji je u duljini od nekih 130km. Posao koji oni rade je da čiste plovni put i obavljaju hidrografsko snimanje dna. Dunav je potrebno održavati na 2,5m dubine. Ako to nije zadovoljeno potrebno je obaviti jaružanje koje oni ne rade, nego objavljuju natječaj za vanjske partnere. Kod niskog vodostaja provjera signalizacije obavlja se svaki tjedan, dok u normalnim uvjetima to obavljaju svaka dva tjedna.

Signalizacija i pravila plovidbe na unutarnjim plovnim putovima su slični kao i kod pomorskog prometa. Primjerice, crvena oznaka označava desnu stranu obale, a zelena lijevu. Na našem dijelu Dunava je 240 raznih plovnih oznaka.

Sama plovidba trajala je oko dva i pol sata, a udaljenost između Iloka i Vukovara je otprilike 50-tak kilometara.

Hrvatski  dijelom Dunava uglavnom prolazi tranzitni promet, a na dan nastave na RIS-u je bilo vidljivo 49 plovila. Inače, godišnje u Vukovar uplovi 250 riječnih kruzera na njihovom putovanju od Beča do Rumunjske.

Riječni informacijski servisi

Riječni informacijski servisi (River Information Services) su koncept harmoniziranih informacijskih usluga za potporu upravljanju prometom i transportom roba u unutarnjoj plovidbi, uključujući i veze sa drugim vrstama transporta. RIS ima za zadaću unapređenje sigurnosti i efikasnosti na unutarnjim plovnim putovima i na taj način doprinijeti njihovom intenzivnijem korištenju.Osnovne odrednice ovog sustava su:

  • RIS uključuje sučelje prema drugim načinima transporta (pomorski, cestovni i željeznički)
  • RIS obuhvaća sve vrste unutarnjih plovnih putova (rijeke, kanali, jezera i luke)
  • RIS je generički pojam za sve pojedinačne informacijske usluge koje podupiru unutarnju plovidbu
  • Kroz RIS se prikupljaju, obrađuju, prosuđuju i prosljeđuju informacije o plovnom putu, prometu i transportu
  • RIS ne obrađuje interne komercijalne djelatnosti korisnika sustava, ali je sustav otvoren za prenošenje poslovnih informacija i aktivnosti

Kao koncept, RIS je razvijan s ciljem harmonizacije svih vrsta informacijskih servisa za podršku i upravljanje unutarnjom plovidbom na razini čitave Europe. Harmonizacijai standardizacija Riječnih informacijskih servisa na europskoj razini izuzetno je važna zbog toga što se unutarnja plovidba odvija i izvan granica pojedine države te je stoga potrebno osigurati nesmetani promet, a i jednako važno, omogućiti integraciju unutarnje plovidbe u multimodalne transportne lance. Glavni ciljevi RIS-a su prije svega siguran transport na unutarnjim plovnim putovima sa što manje nesreća i posljedica nesreća, a zatim i efikasan transport sa smanjenim vremenom putovanja, transportnim troškovima i potrošnjom goriva. Ukratko, misija i cilj RIS-a je osigurati siguran, efikasan i ekološki prihvatljiv transport, odnosno unaprijediti područje unutarnje plovidbe te omogućit njenu integraciju u moderne transportne i logističke sustave.

Memorijalni centar Domovinskog rata – Vukovar

Grad Vukovar  leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. Međutim Vukovar je grad koji ima i posebnu povijesnu priču iz Domovinskog rata. U sklopu terenske nastave posjetili smo Memorijalan centar u Vukovaru kako bi nam vodiči približili, a mi još više naučili o samoj bitki za Vukovar.

S ciljem očuvanja sjećanja na Vukovar i Domovinski rat, Ministarstvo branitelja pokrenulo je projekt Javne ustanove “Memorijalni centar Domovinskog rata – Vukovar” , mjesto koje svojim memorijalnim, znanstveno-obrazovnim, turističikim i međunarodnim aktivnostima spaja vukovarsku prošlost i budućnost. Memorijalni centar smješten je u prostorima bivše vojarne 204. vukovarske brigade i svojim radom započeo je 2.siječnja 2014. godine. Djelatnost Javne ustanove je upoznavanje učenika i drugih posjetitelja s vrijednostima Domovinskog rata i bitke za Vukovar.

Studenti, kao posjetitelji centra razgledali su nekoliko postava, kao što su:

  • Sjećanje na Domovinski rat – bitka za Vukovar
  • Prikaz srpskih koncentracijskih logora Stajićevo i Begejci
  • Izložba pješačkog naoružanja korištenog u Domovinskom ratu
  • Vojne tenkove, brodove i zrakoplove na otvorenom
  • Simulacija bojnog polja Ojačana brigada u obrani

Tijekom boravka u centru mogli smo fotografirati stvari koje nas zanimaju, a budući da smo ipak studenti Fakulteta promenih znanosti najveću pažnju su nam privukli zrakoplovi, brodovi i oklopna sredstva koja su bili aktivni u Domovinskom ratu.

Javna ustanova također upravlja i održava Spomen-obilježje mjesto masovne grobnice žrtava iz Domovinskog rata “Ovčara” koji smo posjetili. Ovčara je naziv farme u sklopu Vupika, smještena 5 kilometara jugoistočno od Vukovar. Danas poznata po najvećem pokolju počinjenom u Domovinskom ratu. Spomen dom “Ovčara” je otvoren 20.studenoga 2006.g. u hangaru gdje su prije 26.godina, oni koji su ovdje ubijeni, proveli svoje posljednje sate i minute život. Ovčara predstavlja trajni podsjetnik na njihove izgubljene živote.

Autori: Slavko Filipović-Grčić, Matea Rogić i Tomislav Franc

Close