Liberalizacija željeznice u Hrvatskoj – Što je donijela Hrvatskom gospodarstvu?

Intermodalni terminal Brajdica / Foto: Adriatic Gate Container Terminal - AGCT

Prije 4 godine Hrvatska je ušla u Europsku Uniju i službeno je liberalizirano tržište željezničkih usluga. Od toga dana osim željezničkih firmi u vlasništvu države na mreži pruga u teretnom prometu može prometovati bilo koja druga firma koja ima odgovarajuće dozvole. Naravno, pošto je Hrvatska ipak prije nešto više od 20 godina izašla iz potpuno drugačijeg državnog sustava, mnogi su strahovali što to znači za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Uz priče da će stranci uzeti naš teret, da će se uništiti Hrvatsko gospodarstvo i da će mnogi dobiti otkaze dogodilo se potpuno suprotno. Bez obzira na to još uvijek mnogi ne vjeruju u liberalizaciju i protive joj se.

Train Hungary u Delnicama / Foto: Siniša Abramović

Danas u Hrvatskoj postoji registrirano ukupno 9 željezničkih firmi od kojih 8 prevozi teret jer, tržište putničkih usluga još nije liberalizirano. Od tih firmi gotovo sve bilježe konstantno povećanje prometa iz mjeseca u mjesec. Međutim koliko prometa je zapravo „uzeto“ nacionalnom prijevozniku HŽ Cargu i kako su ti prijevoznici doprinijeli Hrvatskom gospodarstvu? Prema statistici HAKOM-a za prva tri mjeseca 2017. godine Hrvatskim se prugama prevezlo 36% više robe. To znači da su došli i novi tereti koji se barem godinu dana prije nisu vozili. Od uvezenog šećera, kontejnera, ali i jako velikog tranzita žitarica, kontejnera i automobila. Gotovo cijeli novi teret prevezli su novi operateri (najviše PPD transporti, Rail Cargo Carrier Croatia i Train Hungary). Ukupno gledajući, novi operateri prevoze 22% ukupnog tereta u prva tri mjeseca ove godine što je znatan udio ako se uzme u obzir da su na tržište došli prije samo 4 godine. Naravno, i HŽ Cargo je izgubio dio tereta posebno onog koji je vozio za INU, ali to se događalo primjerice i prilikom liberalizacije tržišta teretnog prijevoza u Njemačkoj.

Veći promet – više posla – više novaca

Velike količine tereta znače novac, a za taj se novac plaća i porez izravno u državni proračun. Osim same zarade prijevoznika tu su i zaposlenja više desetaka strojovođa i ostalog osoblja za čije se plaće također plaćaju razni doprinosi. Zbog većeg prometa i HŽ Infrastruktura ubire veću naknadu za korištenje infrastrukture i što je najbitnije, pomaže se gospodarstvu. Kako? Najbolji primjer je obnovljena tvornica Calcit u Gospiću koja veliki dio svoje sirovine prevozi upravo željeznicom. Ova tvornica sa radom je započela dolaskom novih privatnih operatera čime je dokazano da je moguće otvarati nove tvornice koje će prevoziti željeznicom.

Tvornica Calcit u Gospiću / Foto: Dragutin Staničić

Već jako poznata priča je i Luka Rijeka. Čini se da su se svi pomirili sa činjenicom da je Luka Kopar, koja je inače bila daleko iza Luke Rijeka, sada jedna od najvažnijih luka Jadranskoga mora. Godinama se priča kako je Hrvatska na odličnom položaju, kako je kroz Hrvatsku najkraći put tereta u središte Europe međutim sve je ostalo na tome. Prije nekoliko godina je proširen kontejnerski terminal na Brajdici čime je povećan kapacitet, međutim tek je prošle godine oboren rekord postavljen prije gotovo 10 godina.

Zbog željezice povećanje prometa u Luci Rijeka

Novi operateri donijeli su nove prilike i mogućnosti i Luci Rijeka otvorivši mogućnosti prijevoza tereta prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj. To se vrlo brzo odrazilo u količini prevezenog tereta kroz terminal Brajdica. Samo prošle godine zabilježeno je povećanje prometa od 11%, a to se očekuje i ove godine. Samo u lipnju ove godine zabilježena su dva obaranja rekorda na kontejnerskom terminalu – najveći broj prekrcanih kontejnera u mjesec dana i povećanje prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Više kontejnera prevezlo se i željeznicom jer u ponudi je sada i više kontejnerskih vlakova privatnih operatera. Osim već domaćeg Train Hungaryja i povremenog Rail Cargo Carriera prijevoz kontejnerskih vlakova započeli su i PPD transporti. Ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati i hoće li Rijeka preuzeti dio tereta koji Kopar više ne može voziti zbog nedovoljnog kapaciteta željeznice. To je ujedno i velika prilika za operatere u Hrvatskoj jer kapaciteta na Riječkoj pruzi još uvijek ne nedostaje.

Intermodalni terminal Brajdica / Foto: Adriatic Gate Container Terminal – AGCT

O autoru

Marin Dokoza
Magistar željezničkog prometa, entuzijast i ljubitelj željeznice. Zanimaju ga područja održive mobilnosti, željezničkog prometa i urbanog prometnog planiranja.
Close