Tri “aerotropolisa” koji će utjecati na globalnu ekonomiju

„Kako će globalizacija i kompeticija temeljena na brzini sve više rasti, aerotropolis će postati magnet firmama koje traže brzu povezivost s dalekim tržištima. Postati će glavna urbana destinacija gdje će putnici i lokalni stanovnici raditi, kupovati, jesti, sastajati se, razmjenjivati znanja i zabavljati se, a sve u okrugu najviše 15 minuta od zračne luke.“ John D. Kasarda, „Aerotropolis: The Way We`ll Live Next“

Zračne luke velikih gradova danas nisu samo masivna putnička čvorišta. One se također razvijaju u kritične točke globalne ekonomije dostupne 24/7 – stvarajući nova radna mjesta, povezujući radnike i dobavljače te jačajući infrastrukturu gradova.

„Danas međunarodne zračne rute formiraju neku vrstu logističkog interneta u kojem luke predstavljaju „routere“ za ljude i proizvode koji njima cirkuliraju“, rekao je John Kasarda, suautor knjige „Aerotropolis“. „Njihove sfere utjecaja nadilaze očite i poznate destinacije poput Heathrow-a, LAX-a ili JFK-a.“

Sve veći utjecaj zračnih luka ogleda se u stvaranju društvenih zajednica i generiranju prometnih tokova oko njih baš kao što su pomorske luke poput Hong Konga, Hamburga i Rotterdama definirale glavne destinacije plovidbenih linija.

U članku su navedena tri zračno orijentirana trgovačka hub-a u razvoju koja imaju potencijal oblikovati globalnu ekonomiju u narednim godinama. Autori John Kasarda i Greg Lindsay u svojoj su knjizi skovali novi termin kojim opisuju ove hubove – „aerotropolis“.

Termin aerotropolis („Airport City“) označava gradsku podregiju čiji su izgled, infrastruktura i gospodarstvo usmjereni na zračnu luku koja ima ulogu multimodalne komercijalne jezgre grada.

Zhengzhou, Kina

Foxconn, tvrtka koja proizvodi uređaje za Apple, Sony, Nintendo i HP, odlučila je imati jednu od proizvodnih lokacija u Zhengzhou-u, glavnom gradu provincije Henan, smještenoj u središnjem dijelu Kine. Tadašnji razlog bio je približiti se međunarodnoj zračnoj luci Guangzhou Baiyun. Prema prihodima, Foxconn (sjedište: Taiwan) je treća najveća tvrtka za proizvodnju informacijske tehnologije. U Shenzhenu je ova tvrtka u otvorila tzv. Longhua Science & Technology Park, zatvoreni kampus (3 km2) često nazivan „Foxconn City“ u kojem se nalazi čak 15 tvornica. Još jedan Foxconn-ov „tvornički grad“ upravo je Zhengzhou Technology Park u Zhengzhou-u u kojem je prijavljeno čak 120.000 zaposlenika.

Zračna luka Zhengzhou koncipirana je kao posebna ekonomska zona (ZAEZ) za pružanje logističkih usluga zračnog prijevoza u unutrašnjosti Kine. U 2013. godini kinesko državno vijeće je odobrilo njezino proširenje. Danas je više od 20.000 radnika zaposleno na izgradnji drugog terminala i piste, a do 2030 se očekuje da će se na čak pet pisti manipulirati s gotovo pet milijuna tona robe i primati 70 milijuna putnika godišnje.

Volumen tereta koji ulazi u grad Zhengzhou i izlazi iz njega narastao je u 2014. godini za 80% u usporedbi s prosječnim rastom u Kini od samo 4%. Do 2025, očekuje se da bi okolna populacija mogla doseći brojku od 2.6 milijuna, duplo od onoga što je danas.

Postoje nagađanja da bi Foxconn jednoga dana mogao uvesti svoju vlastitu zračnu liniju iz Guangzhou Baiyun-a, ako je suditi prema svakidašnjim enormnim zahtjevima za otpremu.

Zhengzhou

Dubai World Central (UAE)

Listi 20 najprometnijih međunarodnih cargo hubova svijeta pripada Dubai World Central (DWC). Trenutno je u razvoju i zauzima površinu od 145 km2. Radi se o održivoj ekonomskoj zoni koja će podržavati aktivnosti logistike, avijacije, trgovine i stambenog poslovanja u okolici zračne luke Al Maktoum s planiranim kapacitetom od 12 milijuna tona tereta i 220 milijuna putnika. Procijenjeno je se kako će navedenu lokaciju naseljavati 900.000 ljudi.

Zračna luka Al Maktoum smještena je uz poznati lučki grad i trgovačku zonu Jebel Ali – platformu masovne proizvodnje koja pruža različite tarifne pogodnosti za korisnike. Jebel Ali je jaka pomorska luka koja u kombinaciji sa zračnom lukom Al Maktoum tvori kvalitetnu intermodalnu mrežu.

Zbog svoje geografske pozicije i efikasne logistike, Dubai omogućava slanje pošiljaka koji dolaze oceanom iz Kine prema Africi pretovarom na zračne jedinice.

DWC je ujedno dizajniran kao skladišna i carinska zona u koju pošiljatelji mogu poslati svoju robu unutar nekoliko sati. Investicijama se planira povećati godišnji kapacitet na 16 milijuna tona.

Kasarda u knjizi navodi kako je DWC zapravo hub sjeverne i subsaharske Afrike.

Panama City

Uz pomoć Copa Airlines-a i uz proširenje Panamskog kanala vrijedno 5.2$ milijarde, još jedan aerotropolis „niče“ u okolici Tocumen-a, najprometnije zračne luke Srednje Amerike.

Panama-CityGrad Panama, u „Aerotropolisu“ spominjan kao „Panatropolis“, smatra se „beta“ svjetskim gradom i jedan je od tri na području Srednje Amerike koji su navedeni u toj kategoriji. Također slovi za međunarodno bankarsko i trgovačko čvoriše. Udaljen je dva sata zračne vožnje od Miami-a, osam sati od Europe te pet i pol sati od Rio de Janeira. U knjizi je navedeno kako se „Copa agresivno nadmeće da postane Dubai Amerike“.

Budući da je trenutnim zrakoplovstvom nemoguće direktno letjeti iz sjeveroistočne Azije prema južnoj hemisferi, lako je moguće da Panama postane hub za slanje robe iz Južne Amerike prema Kini u zamjenu za gotovu robu.

„Aerotropolisi ne postaju hubovi samo za zračni prijevoz, već za pomorski i kopneni prijevoz također“, rekao je Brian Littlefield, UPS direktor marketinga za zračni segment. „ Kompanije iskorištavaju prednosti ovih hubova locirajući proizvodnju i distribuciju uz aerodrome…“

Panama također ulaže 1.7$ milijardi u podzemnu željeznicu i autocestu uz ocean. Gospodarstvo je poraslo za 8% u zadnjih pet godina – duplo više od susjednih zemalja.

Kao kritične poveznice globalnog opskrbnog lanca, novonastali logistički hubovi će nastaviti utjecati na globalnu ekonomiju u narednim godinama.


Reprinted with permission of Longitudes, the UPS blog devoted to the trends shaping the global economy.

Izvor: longitudes.ups.com

Izvori slika: rhdhvurbandevelopment.comhandmade-worldtour.com, internationalliving.com

O autoru

Božo Cicvarić
Urednik rubrike Logistika na web portalu Prom. Magistrirao je 2016. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, smjer Logistika. Posebno ga zanima prijevozna logistika i organizacija putničkog prijevoza.
Close