{"id":170,"date":"2014-12-08T17:54:52","date_gmt":"2014-12-08T16:54:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/?p=170"},"modified":"2014-12-08T17:54:52","modified_gmt":"2014-12-08T16:54:52","slug":"nastup-clanova-zavoda-za-its-na-festivalu-znanosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/?p=170","title":{"rendered":"Nastup \u010dlanova Zavoda za ITS na Festivalu znanosti"},"content":{"rendered":"<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Dana, <b>11. travnja 2014.<\/b> godine u Zagrebu u <b>Velikoj dvorani Tehni\u010dkog muzeja<\/b> u Zagrebu odr\u017eana je radionica u sklopu <b>Festivala znanosti<\/b> na kojem su predavanja i prakti\u010dne demonstracije pokusa odr\u017eali <b>prof.dr.sc. Sadko Mand\u017euka, doc.dr.sc. Edouard Ivanjko<\/b>,<b> dr.sc. Pero \u0160korput <\/b>i<b> mr.sc. Ante Gali\u0107<\/b>.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Radionica je odr\u017eana na temu \u201c<b>PARADOKSI U PROMETU\u201d.<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<p><!--more--><\/p>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>Cilj<\/b> ove radionice bio je pokazati nekoliko poznatih prometnih paradoksa, koji ukazuju da se ne mo\u017eemo oslanjati samo na zdravorazumsku intuiciju. Pokazano je na primjeru poznatog Braessovog paradoksa da gradnja nove prometnice (pove\u0107anje prometnog kapaciteta) mo\u017ee ponekad zna\u010dajno pogor\u0161ati prometne prilike. Na primjeru primjene upravljanja priljevnim tokovima (Ramp metering) pokazano je da se s manjim (upravljanim) priljevnim tokom pove\u0107ava ukupna u\u010dinkovitost prometnog toka. Jednostavnim analognim fizikalnim modelom demonstriran je Braessov pradoks. Kao primjer suvremenih optimizacijskih algoritama u prometu i transportu, pokazan je algoritam zasnovan na biolo\u0161kom mehanizmu evolucije.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Nastavnici Fakulteta prometnih znanosti odr\u017eali su slijede\u0107a komplemetarna izlaganja:<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>prof.dr.sc. Sadko Mand\u017euka<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>Tema: Braessov paradoks ili \u201eVi\u0161e je manje\u201c<\/b><b><br \/>\n<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>SA\u017dETAK IZLAGANJA: <\/b>Promet je jedno od podru\u010dja ljudskog djelovanja, gdje vlada mi\u0161ljenje da ga svi razumiju i da ga mogu jednostavno tuma\u010diti (sli\u010dno kao u nogometu, koliko Hrvata toliko i selektora). To je zasnovano na pretpostavci da je dovoljna zdravorazumska intuicija. Cilj ovog predavanja je pokazati jedan poznati prometni paradoks, koji ukazuju da se ne mo\u017eemo oslanjati samo na zdravorazumsku intuiciju. Pokazati \u0107emo na primjeru poznatog Braessovog paradoksa da gradnja nove prometnice (pove\u0107anje prometnog kapaciteta) mo\u017ee ponekad zna\u010dajno pogor\u0161ati prometne prilike na prometnoj mre\u017ei. To nije samo teoretski problem, nego nekoliko poznatih slu\u010dajeva iz prakse (zatvaranjem 42. ulica u New Yorku 1990. god. promet se pobolj\u0161ao, a predvi\u0111alo je se prometno zagu\u0161enje; izgradnjom nove prometnice 1969. u Stuttgartu promet se pogor\u0161ao te je do pobolj\u0161anja do\u0161lo tek njenim zatvaranjem). Sve to ukazuju na realnost ovog problema.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><b>dr.sc. Pero \u0160korput<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>Tema: Demonstracija paradoksa \u201eVi\u0161e je manje\u201c<\/b><b><br \/>\n<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>SA\u017dETAK IZLAGANJA: <\/b>Braessov paradoks u prometu, odnosno slu\u010daj kada izgradnja dodatnih kapaciteta u prometnoj mre\u017ei mo\u017ee smanjiti ukupnu u\u010dinkovitost te iste prometne mre\u017ee, ukoliko voza\u010di me\u0111usobno ne sura\u0111uju, mo\u017ee se prikazati analognim fizikalnim eksperimentom. Ukupno vrijeme putovanja u mre\u017ei mo\u017ee se pokazati na primjeru tereta koji visi na sustavu me\u0111usobno povezanih opruga. Ukoliko se prekine veza izme\u0111u opruga, koja simbolizira brzu poveznicu izme\u0111u \u010dvorova u prometnoj mre\u017ei, produljenje opruga \u0107e se smanjiti za isti teret koji na njima visi.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Na ovaj prakti\u010dan primjer mo\u017ee se vidjeti da izgradnja dodatnih prometnih kapaciteta ponekad ne rje\u0161ava prometni problem, kako se to uobi\u010dajeno podrazumijeva.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><b>doc.dr.sc. Edouard Ivanjko<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>Tema: Ramp metering ili \u201eManje je vi\u0161e\u201c<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>SA\u017dETAK IZLAGANJA: <\/b>Rje\u0161enje koje se danas sve vi\u0161e primjenjuje jest pove\u0107anje kapaciteta postoje\u0107e cestovne infrastrukture primjenom naprednih metoda upravljanja iz domene inteligentnih transportnih sustava (ITS). Jedna od \u010desto kori\u0161tenih metoda iz domene ITS-a jest ramp metering odnosno upravljanje priljevnim tokovima autocesta. Primjenjuje se kod urbanih autocesta koje naj\u010de\u0161\u0107e slu\u017ee i kao obilaznice oko velikih gradova. Urbane autoceste slu\u017ee za prihvat tranzitnog prometa i lokalnog prometa sa du\u017eim relacijama putovanja. Uslijed pojave zagu\u0161enja u urbanoj cestovnoj mre\u017ei mogu\u0107 je pove\u0107ani udio lokalnog prometa sa kra\u0107im relacijama putovanja na urbanoj autocesti.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Takva pove\u0107ana prometna potra\u017enja stvara dodatno zagu\u0161enje na pripadnoj ulaznoj rampi te novo zagu\u0161enje na urbanoj autocesti oko pripadne ulazne rampe. Time se znatno pove\u0107ava vrijeme putovanja svim vozilima. Da bi se sprije\u010dila takva pojava uvodi se upravljanje ulaskom vozila sa ulazne rampe na urbanu autocestu. Na ulaznu rampu postavlja se semafor sa crvenim i zelenim svjetlom koji u kratkim ciklusima zelenog svjetla propu\u0161ta jedno ili dva vozila sa ulazne rampe na urbanu autocestu. Koli\u010dina vozila koja se propu\u0161ta sa ulazne rampe na urbanu autocestu ovisi o gusto\u0107i prometa na autocesti te koli\u010dini vozila koja \u010dekaju na ulaznoj rampi.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Povezivanjem vi\u0161e ulaznih rampi u kooperaciju mogu\u0107e je prostor ulaznih rampi koristiti kao privremene spremnike vozila koji prihva\u0107aju vozila iz lokalne urbane cestovne mre\u017ee odnosno vozila koja ne smiju u\u0107i na autocestu zbog trenutne pove\u0107ane prometne potra\u017enje. Kooperacijom izme\u0111u vi\u0161e ulaznih rampi mogu\u0107e je kriti\u010dnu ulaznu rampu isprazniti pove\u0107avanjem frekvencije ulaska vozila na autocestu. Pri tome sustav upravljanja cijelo vrijeme sprje\u010dava pojavu zagu\u0161enja na autocesti.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Ukupan rezultat je pove\u0107ana proto\u010dnost iste cestovne infrastrukture \u0161to zna\u010di da autocesta u jedinici vremena mo\u017ee prihvatiti vi\u0161e vozila uz manje vrijeme putovanja, nego bez opisanog upravljanja priljevnim tokovima.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><b>mr.sc. Ante Gali\u0107<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>Tema: Optimizacija prometno-transportnih zada\u0107a zasnovanih na biolo\u0161kim <\/b><b><br \/>\n<\/b><b>mehanizmima<\/b><b><br \/>\n<\/b><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><b>SA\u017dETAK IZLAGANJA: <\/b>Svakodnevno se u prometu pojavljuju slo\u017eeni kombinatori\u010dki problemi \u010dije rje\u0161avanje zahtjeva primjenu ra\u010dunalnih programa koji ne garantiraju pronalazak optimalnog rje\u0161enja ali su u stanju za relativno kratko vrijeme prona\u0107i rje\u0161enja prihvatljive kvalitete. Primjer je problem usmjeravanja vozila s kojim se svakodnevno susre\u0107u sve tvrtke koje obilaze klijente ili obavljaju distribuciju proizvoda.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\">Njegovim u\u010dinkovitim rje\u0161avanjem mogu\u0107e je zna\u010dajno racionalizirati transport te time smanjiti ukupne transportne tro\u0161kove. Metaheuristi\u010dke metode rje\u0161avanja me\u0111u koje spadaju i evolucijski algoritmi simuliraju procese koji se odvijaju u prirodi. Uz pomo\u0107 operatora selekcije, kri\u017eanja i mutacije evolucijski algoritmi postepeno unaprije\u0111uju populaciju jedinki koje predstavljaju mogu\u0107a rje\u0161enja problema. Jedinke ocijenjene boljom ocjenom imaju ve\u0107u vjerojatnost pre\u017eivljavanja i prijenosa gena na potomke \u010dime se posti\u017ee efekt borbe za opstanak i prirodnog odabira.<\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<div>\n<div>\n<div style=\"margin: 0;\" align=\"justify\"><\/div>\n<\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<\/div>\n<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/mail.fpz.hr\/owa\/attachment.ashx?id=RgAAAAA1AJgOPcOoTLqRY%2bjfcaAFBwCpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAAAdC3NAACpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAA6E%2fMdAAAJ&amp;attcnt=1&amp;attid0=BAABAAAA&amp;attcid0=ef9da56e-d4d2-4b17-8826-28196a525189%40FPZ.HR\" alt=\"\" \/><\/div>\n<div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<\/div>\n<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/mail.fpz.hr\/owa\/attachment.ashx?id=RgAAAAA1AJgOPcOoTLqRY%2bjfcaAFBwCpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAAAdC3NAACpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAA6E%2fMdAAAJ&amp;attcnt=1&amp;attid0=BAACAAAA&amp;attcid0=a426b8f2-e1e1-4623-aca1-59e739990cbe%40FPZ.HR\" alt=\"\" \/><\/div>\n<div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<\/div>\n<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/mail.fpz.hr\/owa\/attachment.ashx?id=RgAAAAA1AJgOPcOoTLqRY%2bjfcaAFBwCpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAAAdC3NAACpzeoCZvVpTI67BTnsOw1lAAA6E%2fMdAAAJ&amp;attcnt=1&amp;attid0=BAADAAAA&amp;attcid0=a0b92f27-c3df-4fec-b66a-1fd4b053815b%40FPZ.HR\" alt=\"\" \/><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana, 11. travnja 2014. godine u Zagrebu u Velikoj dvorani Tehni\u010dkog muzeja u Zagrebu odr\u017eana je radionica u sklopu Festivala znanosti na kojem su predavanja i prakti\u010dne demonstracije pokusa odr\u017eali prof.dr.sc. Sadko Mand\u017euka, doc.dr.sc. Edouard Ivanjko, dr.sc. Pero \u0160korput i mr.sc. Ante Gali\u0107. Radionica je odr\u017eana na temu \u201cPARADOKSI U PROMETU\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kadence_starter_templates_imported_post":false,"_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-170","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=170"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":172,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/170\/revisions\/172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fpz.unizg.hr\/zits\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}