Znanstveni skup "Dva stoljeća željeznice u svijetu i razvoj željeznice u Hrvatskoj" se uspješno održao 1. listopada 2025. u Zagrebu. Povod ovom skupu je obilježavanje dvjestote godišnjice puštanja u promet prve javne željeznice za putnički i teretni promet između Darlingtona i Stocktona u Engleskoj 1825. godine. Istodobno, tih godina Josip Kajetan Knežić izradio je svoje prve elaborate i prijedloge željezničkog povezivanja Hrvatske, što dodatno daje značaj ovoj obljetnici i otvara prostor za znanstvenu raspravu o razvoju željeznica na našim prostorima.
Znanstveni skup je bio rijetka prigoda u kojoj se o jednoj temi, željeznici, govorilo interdisciplinarno. Svojim je izlaganjima doprinos cilju dalo pedesetak znanstvenika i stručnjaka iz područja koja se tiču povijesti, geografije, prometnih, društvenih i humanističkih znanosti pa sve do agronomije, građevine i elektrotehnike.
Skup su zajednički organizirali Hrvatski institut za povijest, Hrvatski željeznički muzej – HŽ Infrastruktura d.o.o., Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” te Sveučilište u Zagrebu sa svojim dvjema sastavnicama, Fakultetom prometnih znanosti i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom. Organizacijski odbor skupa činili su predstavnici institucija i tvrtki organizatora, njih ukupno 10.
U uvodnim obraćanjima znanstvenog skupa kratkim osvrt na važnost pojave željeznice prije 200, a slučaju Hrvatske prije 165 godina, na svečanosti otvorenja dali su ravnatelj Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« prof. dr. sc. Željko Holjevac, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest doc. dr. sc. Josip Mihaljević, tajnik Organizacijskog odbora i predstavnik HŽ Infrastrukture – Hrvatskoga željezničkog muzeja dr. sc. Josip Kajinić, dekan Fakulteta prometnih znanosti izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić i ravnateljica Uprave za željeznički promet i žičare u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture mr. sc. Jasna Divić.
U uvodnom izlaganju skupu su se obratili nastavnici našeg Fakulteta: doc. dr. sc. Petar Feletar s temom Prvo povezivanje Hrvatske s europskom željeznicom 24. travnja 1860. godine i prof. dr. sc. Borna Abramović s temom Željeznicu guta već brzina!.
Dva stoljeća razvoja željeznice u svijetu donijela su neizmjerne društvene, gospodarske i političke promjene u prostoru, utječući na cjelokupni razvoj. Željeznica je oblikovala krajobraz, utjecala na urbanizaciju, industrijski razvoj, kretanje ljudi, u konačnici i na kulturni razvoj sredina u kojima se pojavila ostavljajući neizbrisiv trag i revolucionarno promijenivši način života ljudi.
U razdoblju pojave prve željeznice područje današnje Republike Hrvatske bilo je u sastavu Austro-Ugarske Monarhije čija su glavna središta određivala glavne pravce i smjerove razvoja.
Dana 24. travnja 1860. godine u promet je puštena željeznička pruga koja je povezivala Nagykanizsu u Mađarskoj s Pragerskim u današnjoj Sloveniji, prolazeći preko Kotoribe, Čakovca i Macinca u dužini od 41 kilometra. Izgradnjom ove pruge Hrvatska je prvi put dobila izravnu vezu s europskom željezničkom mrežom, konkretno s novoizgrađenom magistralnom prugom Beč – Trst. Ova dionica označava početak uključivanja hrvatskog prostora u šire prometne i gospodarske tokove srednje Europe. Već godinu dana kasnije uspostavljena je i veza s Budimpeštom, čime je dodatno ojačana prometna uloga sjeverne Hrvatske. Unatoč tome što je pruga izgrađena u skladu s interesima tadašnje Habsburške Monarhije, njezin značaj za razvoj Međimurja, ali i za širu integraciju Hrvatske u suvremene prometne procese, bio je izniman. Ova dionica predstavlja simbol početka moderne željeznice u Hrvatskoj.
Ovim znanstvenim skupom koji se otvorio za sva polja i područja znanosti ostvario je cilj iznošenja i prikaza novih i produbljivanje postojeće spoznaja o željeznici, kako njezinoj povijesti, razvoju, značajkama u brojnim područjima ljudskog djelovanja i života općenito, koje je ona na svoj jedinstven način ostvarivala te i dalje ostvaruje. Fokus znanstvenog skupa bio je uloga željeznice u Hrvatskoj, ali u kontekstu njezina razvoja na globalnoj razini te su poželjni radovi iz regije i šire, koji imaju doticaja s Hrvatskom.
Zanimaju li vas konkretne teme o kojima se govorilo na znanstvenom skupu, pogledajte Knjigu sažetaka ovdje!
Fotografije: Ivan Zadro (HŽ Infrastruktura d.o.o.)
